EIZ 2021.: Okvir razvoja razvojni je dokument Ekonomskog instituta, Zagreb nastao sa svrhom definiranja ciljeva dugoročnog razvoja Instituta te naznačavanja smjernica za ostvarenje tih ciljeva. Dokument se odnosi na desetogodišnje razdoblje, od 2011. do 2021. godine. Za to razdoblje dokument daje smjer razvoja i razvojne ciljeve, dok aktivnosti koje bi trebale omogućiti dostizanje zadanih ciljeva razrađuje za srednjoročno razdoblje od 2011. do 2016. godine.
Kako bi se ocijenile razvojne mogućnosti i ostvarivi ciljevi, polazi se od sadašnjeg stanja određenog formalnim statusom i institucionalnom okvirom, a posebna se pažnja pridaje ključnim postignućima u razdoblju od 2005. do 2010. godine, s naglaskom na produkciji znanstvenih radova. Broj radova iz godine u godinu ne raste, ali se povećava broj radova istraživača Instituta izdanih u inozemnim znanstvenim časopisima. Također, uočen je porast udjela projekata izvedenih za međunarodne organizacije i ostale inozemne naručitelje, dok se na nacionalnoj razini primjećuje izražena sposobnost provedbe različitih strateški značajnih istraživanja za hrvatsko gospodarstvo, a osobito sposobnost ocjene ekonomskih učinaka pristupanja Europskoj uniji. Rezultati istraživanja upućuju na znatne i stabilne istraživačke kapacitete te sve veću sposobnost zadovoljavanja visokih međunarodnih kriterija znanstvenoistraživačkog rada. Povećava se i sudjelovanje istraživača Instituta u raznim oblicima nastave.
Među ostalim se dostignućima ističe unapređenje izdavačke djelatnosti, stjecanje iskustva u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova, podizanje razine kompetencije istraživača i zaposlenih u stručnim službama te prepoznatljivost u medijima i među različitim ciljanim skupinama.
Dodatan je uvid u sadašnje stanje u Institutu proizišao iz ankete provedene među zaposlenima koji Institut svrstavaju među najbolje znanstvene institucije u polju ekonomije u Hrvatskoj, ali prilično skromnim ocjenjuju njegov međunarodni značaj. Smatraju da su glavni ograničavajući čimbenici istraživačkog rada nedovoljna financijska sredstva, ograničena dostupnost potrebnih baza podataka, neiskorištene mogućnosti međusobne suradnje istraživača i nedovoljna međusobna informiranost, kao i manjak specifičnih znanja i poznavanja određenih analitičkih tehnika. Istraživači su u anketi kao snage istakli, prije svega, značajan istraživački i nezanemariv predavački potencijal, dobre uvjete rada i uspostavljenu suradnju s javnom upravom, poslovnom i znanstvenom zajednicom. Kao slabosti ističu, ponajprije, nedovoljnu motiviranost istraživača, neprimjerenu organizacijsku strukturu i nisku razinu međusobne informiranosti i suradnje. Mogućnosti razvoja proizlaze, smatraju, iz veće dostupnosti novih izvora financiranja, a kao prijetnje prepoznaju rastuću konkurenciju na tržištu istraživačkih i savjetničkih usluga te promjene u institucionalnom okviru.
Budući razvoj Instituta određuju njegova misija, vizija, vrijednosti koje želi slijediti, kao i očekivane promjene u okruženju koje će utjecati na potrebe društva za ekonomskim istraživanjima. Misija je Instituta provoditi znanstvena i razvojna istraživanja u polju ekonomije i pružati specijalizirane usluge obrazovanja, izdavaštva te savjetničke usluge s ciljem podizanja razine informiranosti nositelja ekonomske i srodnih politika, poduzetnika, kao i šire javnosti, o socio‐ekonomskim pitanjima. Vizija mu je u nadolazećem desetogodišnjem razdoblju postati priznato središte izvrsnosti u ekonomskim istraživanjima u području Jugoistočne Europe te se svojim akademskim standardima približiti najboljim europskim institutima. Kako bi to postigao, u provedbi strategije, Institut će se voditi sljedećim temeljnim vrijednostima: kvaliteta znanstvenog rada, neovisnost i nepristranost znanstvenog rada, relevantnost, etičnost, javnost rada te učinkovitost i racionalnost.
Iz definirane vizije proizlaze strateški ciljevi koje će Institut slijediti u nadolazećem desetogodišnjem razdoblju. Institut se opredijelio u budućnosti, u što većoj mjeri, iskoristiti svoje uočene snage, još više naglasiti svoju temeljnu djelatnost koju želi provoditi na razini usporedivoj s vodećim europskim istraživačkim institutima, te usmjeravati svoje kapacitete u provedbu primijenjenih ekonomskih istraživanja kojima će doprinositi gospodarskom razvoju.
Institut u skladu s time identificira tri strateška cilja, jedan osnovni i dva dodatna. Osnovni je strateški cilj u desetogodišnjem razdoblju postati priznat kao vodeća hrvatska znanstvena organizacija u polju ekonomije i regionalno središte izvrsnosti u ekonomskim istraživanjima. Dodatni su strateški ciljevi biti povezan s gospodarskim okružjem, aktivno prenositi rezultate znanstvenih istraživanja ponudom i izradom projekata domaćim i međunarodnim poslovnim subjektima, organizacijama i institucijama te podizati standarde kvalitete znanstvenoistraživačkog rada i tome prilagođavati svoju radnu i organizacijsku strukturu.
Među aktivnostima koje će se poduzeti kako bi se ostvarili strateški ciljevi posebno se ističu razvoj specijaliziranih područja istraživanja, praćenje regionalnih integracijskih procesa i predlaganje projekata zainteresiranim naručiteljima iz regije i EU‐a, prikaz rezultata istraživanja i prijenos znanja nositeljima javne politike, osnivanje Kluba Instituta, uvođenje kriterija za napredovanje u znanstvenoistraživačkoj karijeri u Institutu te uvođenje sustava vrednovanja i nagrađivanja prema rezultatima djelatnika u stručnim službama.
Budući da je kao jedan od ograničavajućih čimbenika u istraživačkom radu prepoznata neodgovarajuća organizacijska struktura, identificirano je pet ključnih područja istraživanja u koje će Institut usmjeravati svoje potencijale u sljedećem desetogodišnjem razdoblju. To su: gospodarski rast, ekonomska politika i konvergencija, tekuća gospodarska kretanja, kratkoročne prognoze i fiskalna politika, regionalna ekonomika, održivost i razvojno upravljanje, industrijska ekonomika, inovacije i poduzetništvo te tržište rada, ljudski potencijali i socijalna pitanja.