Objavljen rad „Labor Constraints and Sustainability of the Economic Growth in Croatia—An Input–Output Approach“

Sa zadovoljstvom obavještavamo da su naši znanstvenici dr. sc. Davor Mikulić i dr. sc. Željko Lovrinčević, u koautorstvu s dr. sc. Damirom Keček (Sveučilište Sjever), objavili rad „Labor Constraints and Sustainability of the Economic Growth in Croatia—An Input-Output Approach“ u časopisu Sustainability.
 

• Mikulić, D., Lovrinčević, Ž., & Keček, D. (2026). Labor Constraints and Sustainability of the Economic Growth in Croatia—An Input-Output Approach. Sustainability, 18(13), 6872. https://doi.org/10.3390/su18136872

 
Sažetak rada:
Nakon pristupanja Europskoj uniji Hrvatska je iskoristila prednosti članstva u EU-u, poput pristupa velikom tržištu i sredstvima iz europskih fondova, kako bi ubrzala gospodarski rast i smanjila razvojni jaz u odnosu na razvijenija gospodarstva EU-a. Iako je članstvo u EU-u potaknulo gospodarski rast, donijelo je i negativne učinke, poput emigracije radne snage u razvijenije zemlje EU-a s višim plaćama te povećane inflacije uslijed konvergencije cijena i uvođenja eura. Slab rast produktivnosti rada u Hrvatskoj posljedica je spore transformacije prema tehnološki intenzivnim djelatnostima, dominacije tradicionalnih, radno intenzivnih sektora poput graditeljstva i ugostiteljstva te brzog rasta zaposlenosti u javnom sektoru. Novost ovog istraživanja leži u primjeni input-output modela za procjenu izravnih i neizravnih potreba za radnom snagom u Hrvatskoj, kao primjeru malog, uslužno orijentiranog gospodarstva koje je nakon ulaska u EU zabilježilo znatan rast finalne potražnje. Istraživanje se temelji na Eurostatovoj bazi podataka FIGARO. Rast bruto dodane vrijednosti po djelatnostima u razdoblju 2015. - 2024. razložen je na cjenovni učinak i učinak realnog rasta. Analiza pokazuje da je postojeći hrvatski model rasta neodrživ zbog visokih potreba za radnom snagom i sporog rasta produktivnosti. Rezultati upućuju na to da članstvo u Europskoj uniji donosi brojne prednosti, no da bi gospodarski rast temeljen isključivo na rastu finalne potražnje, bez odgovarajuće strategije industrijskog razvoja, mogao dosegnuti svoje granice. Ograničenja u ponudi radne snage, uz nastavak rasta potražnje bez suštinskih strukturnih promjena, mogla bi rezultirati rastom plaća i cijena, umjesto realnog rasta BDP-a.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu te mu možete pristupiti putem sljedeće poveznice:
https://doi.org/10.3390/su18136872

Čestitamo autorima!
 

Ovaj rad nastao je u sklopu projekata „Je li makroekonomska konvergencija Hrvatske odrziva?“, financiranog sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. - NextGenerationEU, i „Artificial intelligence as a tool for information management and strengthening competitiveness in the economic sector“, financiranog od strane Sveučilišta Sjever.