Iste cijene za sve? Što nam govore novi podaci o trgovinama diljem Hrvatske

27. svibnja 2025.

 
 Autori: dr. sc. Marina Tkalec i dr. sc. Ivan Žilić^[1]

Odluka obuhvaća 72 posto tržišta po prometu, ali niti petinu prodajnih mjesta

Od 15. svibnja 2025. na snagu je stupila odluka^[2] Vlade kojom se želi omogućiti veća transparentnost cijena u trgovini na malo. Potaknuta visokim stopama inflacije, posebno hrane, koje Hrvatska bilježi posljednjih godina, te izraelskim modelom kojim se od trgovaca još od 2015. godine zahtijeva javna objava cijena proizvoda, Vlada je uvela novu mjeru iz lepeze mjera kontrole cijena. Cilj mjere je transparentno i jednostavno praćenje promjena cijena koje će omogućiti potrošačima informirane odluke. Mjera je u Izraelu imala pozitivne učinke; Ater i Rigbi (2017.) navode da je u Izraelu nakon uvođenja mjere došlo do oštrog pada disperzije cijena i 4-5-postotnog pada cijena, ponajviše zbog korištenja alata za usporedbu cijena koji su se razvili netom nakon implementacije.

Trgovci na malo na području Republike Hrvatske (RH) temeljem ove Odluke dužni su redovito objavljivati ažurirane cjenike na svojim internetskim stranicama te jasno prikazivati dodatne cijene proizvoda, odnosno maloprodajnu cijenu koja se za pojedini proizvod primjenjivala na datum 2. svibnja 2025. godine. Odlukom su obuhvaćeni supermarketi, hipermarketi, diskontne prodavaonice te cash&carry prodavaonice koji su prema posljednjem dostupnom izvješću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu (AZTN, 2024.) činili 18,9 posto prodajnih mjesta u Hrvatskoj te čak 72 posto ostvarenih prihoda na tržištu trgovine na malo mješovitom robom.^[3] Prodavaonice koje nisu obuhvaćene odlukom uglavnom se odnose na klasične prodavaonice, mini markete, benzinske postaje, kioske i ostale oblike prodaje.^[4]

Trgovci su obvezni objavljivati cijene iz sljedećih kategorija: hrana, piće, kozmetika, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvodi za kućanstvo. Prema ponderima za izračun harmoniziranog indeksa cijena koje objavljuje Eurostat, proizvodi iz tih kategorija u 2025. godini čine 30,6 posto ukupne potrošačke košarice prosječnog kućanstva u RH. Cjenici sadrže sljedeće podatke o proizvodima koji se prodaju na prodajnom mjestu: naziv, šifru i marku proizvoda, neto količinu, jedinicu mjere, maloprodajnu cijenu, cijenu za jedinicu mjere, barkod te kategoriju proizvoda.

Glavna značajka Odluke je da trgovac mora omogućiti i dopustiti prikupljanje podataka putem softverskih alata i automatiziranih programa za prikupljanje podataka u stvarnom vremenu. Cjenici koje objavljuju maloprodajni lanci na temelju Odluke u standardiziranom su formatu, mogu se relativno jednostavno učitati i uskladiti, a samo preuzimanje podataka može se automatizirati. Cjenici su odvojeni po fizičkim prodavaonicama. Primjerice, Konzum objavljuje cjenike za 188 prodavaonica, Plodine za 146, Spar za 143, a Lidl za 111 prodavaonica, što pruža osnovu za geografsku analizu cijena. Odlična karakteristika podataka je da objavljeni cjenici uključuju i barkodove proizvoda, što omogućuje uparivanje proizvoda između maloprodajnih lanaca. Kao što je već spomenuto, obvezu objavljivanja cjenika nemaju marketi, što je razumljivo jer bi manje prodavaonice ispunjavanje ove obveze vjerojatno dosta opteretilo, ali time se gubi dio informacija o cijenama u manjim prodavaonicama. Također, objavljeni podaci na razini proizvoda sadrže i sidrenu cijenu, cijenu iz 2. svibnja 2025. Ovaj kasni datum sidrene cijene onemogućuje analizu inflacijskih epizoda u zadnjih nekoliko godina, ali omogućava da neki budući val inflacije bude pod većim nadzorom javnosti. Općenito, mjera omogućava razvoj alata koji olakšavaju praćenje razine cijena u gotovo realnom vremenu, od kojih su se neki već i razvili, primjerice https://cijene.dev/ i https://usporedicijene.info/.

Cjenici 11 lanaca, 776 fizičkih prodavaonica, više od 116 tisuća artikala i 8 milijuna cijena

Kako bismo ilustrirali uporabu podataka, preuzeli smo cjenike na datum 15. svibnja 2025. godine 11 maloprodajnih lanaca: Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa. Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN, 2024.), deset najvećih trgovaca u Hrvatskoj ostvaruje ukupno 86,7 posto tržišnog udjela, a rangirani su kako slijedi: Konzum (između 20 i 30 posto), Lidl, Plodine i Spar (svaki između 10 i 20 posto), zatim Kaufland, Studenac i Tommy (svaki između 5 i 10 posto) te KTC, Trgovina Krk i NTL (svaki do 5 posto tržišnog udjela). Od navedenih 10 lanaca, nemamo cjenike samo za Trgovinu Krk, ali uključujemo dodatno i cjenike Eurospina i Metroa. Ukupno se radi o 8.181.120 cijena 116.419 jedinstvenih proizvoda (barkodova) u 776 fizičkih prodavaonica na razini cijele RH.

Za svaku od županija u Hrvatskoj postoji fizička prodavaonica za koju su cjenici objavljeni, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (135), Splitsko-dalmatinskoj (85) i Primorsko-goranskoj županiji (74), dok ih je najmanje u Požeško-slavonskoj (11), Brodsko-posavskoj (13) i Ličko-senjskoj (16) županiji. Također, 24.769 proizvoda (barkodova) pojavljuje se u svim županijama, što je 21,3 posto ukupnog broja jedinstvenih proizvoda na razini cijele RH. Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave (JLS) u RH, u podacima koje smo preuzeli, njih 182 ima fizičku prodavaonicu čiji je cjenik objavljen. Iako se radi o relativno slaboj pokrivenosti, u JLS-ovima u kojima postoji prodavaonica čiji je cjenik objavljen živi 76,6 posto stanovništva RH.^[5] Jedinstvenih proizvoda koji se pojavljuju u svih 182 JLS-a za koje su podaci dostupni je malo, tek 49, što proizlazi iz neobuhvaćanja manjih prodavaonica Odlukom, kao i geografske heterogenosti maloprodajnih lanaca i asortimana.

Geografska heterogenost razine cijena: Relativno skupi Jadran i Grad Zagreb

U radu Rubil, Tkalec i Žilić (2024.) pokazali smo da se inflacija, premda često izražena kroz jedinstveni pokazatelj poput indeksa potrošačkih cijena, u stvarnosti razlikuje među kućanstvima, ovisno o strukturi njihove potrošnje i cijenama koje plaćaju. Tada smo se, zbog nedostupnosti podataka o cijenama, za izvor nejednakosti fokusirali na razlike u potrošačkim košaricama. Danas, zahvaljujući dostupnijim podacima o maloprodajnim cijenama po lokacijama, možemo dublje sagledati heterogenost cijena. Budući da Hrvatska bilježi izražene regionalne ekonomske razlike, od Zagreba kao gospodarskog i administrativnog središta, preko turistički orijentirane obale, do unutrašnjosti koja značajno zaostaje prema BDP-u po stanovniku^[6], korisno je promotriti i ilustrirati geografsku heterogenost cijena, koja može imati znatan utjecaj na životni standard i socijalne razlike među regijama.

Za početak, isti proizvodi u različitim fizičkim prodavaonicama imaju različite cijene. Slika 1 prikazuje cijene odabranih 24 proizvoda iz kategorije hrane (17), pića (4), sredstava za čišćenje (2) i kozmetike (1). Radi se o proizvodima čije potrošačke kategorije imaju relativno velik udio u potrošačkoj košarici kućanstava (oko 12,8 posto prema podacima Eurostata za 2025. godinu) te o brendovima koji se nalaze u najvećem broju analiziranih prodavaonica. Primjerice, proizvod Kefir, proizvođača Vindija, u pakiranju od jednog kilograma, na datum 15. 5. 2025. prodavao se u 738 fizičkih prodavaonica čije cjenike imamo učitane, s ukupno 11 različitih cijena. Minimalnu cijenu od 2,09 eura tražilo je 152 prodavaonica, najčešću cijenu od 2,52 eura naplaćivalo je 198 prodavaonica, dok su maksimalnu cijenu od 3,19 eura tražile četiri prodavaonice. Slično vrijedi i, primjerice, za proizvod Coca-Cola Zero u pakiranju od jedne litre, za koju bilježimo 13 različitih cijena, od minimalne 1,30 eura, maksimalne 1,85 eura, do najčešće cijene od 1,48 eura koju je tražilo 168 prodavaonica.

Kako je iz naziva datoteke cjenika dostupna lokacija fizičkih prodavaonica, heterogenost cijena za iste odabrane artikle može se prikazati i na razini jedinica lokalne samouprave (tablica 1). Tablica 1 prikazuje prosječne cijene (geometrijske sredine) za odabrane proizvode na razini cijele RH, kao i JLS-ove u kojima je prosječna cijena za taj proizvod najmanja i najveća. Primjerice, spomenuti proizvod Kefir (Vindija, 1kg), na razini RH na datum 15. 5. 2025. imao je prosječnu cijenu od 2,43 eura, u prosjeku je bio najjeftiniji u Buzetu (2,09 eura), a najskuplji u Gornjem Knegincu (2,75 eura). JLS Čavle se pojavljuje čak pet puta kao najjeftinija opcija, a Baška i Belišće po tri puta. S druge strane, Sali je najskuplji JLS za četiri promatrana proizvoda, a Komiža i Vrsar za tri. Slika 4 u Dodatku detaljnije prikazuje geografsku heterogenost prosječne cijene proizvoda, mjerene geometrijskom sredinom, za sve odabrane proizvode.

Slika 1: Distribucija cijena odabranih proizvoda na datum 15. 5. 2025.

Napomena: Za svaki od odabranih proizvoda slika prikazuje frekvenciju različitih cijena po kojima se taj proizvod prodavao na razini cijele RH na datum 15. 5. 2025. Prikazani su proizvodi koji su relativno dobro zastupljeni kroz različite maloprodajne lance, a poredani su prema redoslijedu pojavljivanja u Classification of Individual Consumption According to Purpose (COICOP) klasifikaciji.
 
Izvor: Objavljeni cjenici Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa na datum 15. 5. 2025.; izračun autora.

 
Tablica 1: Prosječne cijene odabranih proizvoda na datum 15. 5. 2025., u eurima

Proizvod	Prosječna cijena u RH	JLS s najmanjom prosječnom cijenom	JLS s najvećom prosječnom cijenom
Riža originario, Scotti, 1kg	4,31	3,38 (Čavle)	4,79 (Bibinje)
Tjestenina penne rigate, Barilla, 500g	1,63	1,19 (Cres)	2,09 (Gornji Kneginec)
Pureće mljeveno meso, Vindija, 500g	5,22	3,71 (Omišalj)	6,29 (Sali)
Šunka u ovitku, Pik Vrbovec, 350g	4,50	3,49 (Omišalj)	5,29 (Sali)
Piko parizer, Pik Vrbovec, 400g	4,04	3,79 (Popovača)	4,45 (Sali)
Tuna, Rio Mare, 3x80g	5,71	4,49 (Cista Provo)	7,03 (Duga Resa)
Svježe mlijeko, Vindija, 1l	1,44	1,29 (Baška)	1,76 (Komiža)
Svježi sir, Vindija, 800g	5,08	4,87 (Biograd na Moru)	6,29 (Sveti Križ Začretje)
Kefir, Vindija, 1kg	2,43	2,09 (Buzet)	2,75 (Gornji Kneginec)
Maslac, Vindija, 250g	2,91	2,84 (Cres)	3,32 (Popovača)
Puding čokolada, Vindija, 125g	0,66	0,56 (Čavle)	0,71 (Duga Resa)
Nutella, Ferrero, 400g	4,60	4,39 (Baška)	5,39 (Hvar)
Dorina mliječna čokolada, Kraš, 250g	4,38	3,49 (Bibinje)	5,19 (Komiža)
Bajadera, Kraš, 200g	7,92	6,95 (Župa dubrovačka)	8,69 (Vrsar)
Čips Pringles Original, 165g	2,54	1,89 (Bakar)	3,65 (Buzet)
Pasirana rajčica, Podravka, 500g	1,07	0,99 (Belišće)	1,12 (Popovača)
Vegeta, Podravka, 250g	2,19	1,93 (Čavle)	2,37 (Vrsar)
Kava, Franck, 500g	9,23	7,69 (Belišće)	11,49 (Sali)
Sok od jabuke, Fructal, 1l	2,38	2,25 (Krapina)	2,42 (Pula)
Coca-Cola Zero, 1l	1,52	1,40 (Čavle)	1,77 (Buzet)
Ožujsko pivo, Zagrebačka pivovara, 6x0,5l	7,59	6,65 (Baška)	8,33 (Vrsar)
Domestos dezinfekcijsko sredstvo, 750ml	2,70	1,66 (Čavle)	3,72 (Komiža)
Persil gel za pranje rublja color, 1,98l	12,00	9,99 (Bakar)	16,99 (Čazma)
Dove gel za tuširanje hydrate, 250ml	2,89	2,69 (Belišće)	2,99 (Baška)

Napomena: Prosječne cijene su geometrijska sredina svih proizvoda s istim barkodom u 11 analiziranih trgovačkih lanaca na datum 15. 5. 2025., na razini cijele RH i po pojedinim JLS-ovima.
 
Izvor: Objavljeni cjenici Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa na datum 15. 5. 2025.; izračun autora.

 
Slika 1 i tablica 1 prikazuju samo arbitrarni djelić asortimana koji se pojavljuje u prodavaonicama koje objavljuju cjenike, što onemogućuje poopćavanje zaključaka o relativnoj razini cijena na lokalnoj i regionalnoj razini, pogotovo jer su navedeni prosjeci pod utjecajem kratkoročnih akcijskih cijena i prostorne kompozicije maloprodajnih lanaca i fizičkih prodavaonica. Kako bismo dali obuhvatniji uvid o relativnoj razini cijena na županijskoj razini, uspoređujemo prosječnu cijenu za sve artikle koji se pojavljuju u svim županijama (slika 2). Ukupno se radi o 24.769 jedinstvenih proizvoda (barkodova), što predstavlja 21,3 posto ukupnog broja jedinstvenih proizvoda na razini cijele RH. Zatim za svaku županiju računamo prosjek (geometrijsku sredinu) cijena proizvoda koji se pojavljuju u svim županijama. Rezultati su standardizirani, tako da prikazuju koliko je određena županija skuplja od najjeftinije, Sisačko-moslavačke županije. Slika 2 pokazuje kako su na datum 15. 5. 2025. najskuplje županije, na uzorku proizvoda koji se pojavljuju u svim županijama, bile Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija, koje su u prosjeku bile 7,9 posto, 7,4 posto i 5,8 skuplje od najjeftinije, Sisačko-moslavačke županije (SMŽ). U šest najskupljih županija ulaze i Šibensko-kninska (5,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Splitsko-dalmatinska županija (5,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Grad Zagreb (5 posto u prosjeku skuplji od SMŽ). Najjeftinije županije, pored referentne Sisačko-moslavačke, bile su Koprivničko-križevačka (0,8 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Požeško-slavonska (1,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Bjelovarsko-bilogorska (1,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Virovitičko-podravska županija (2,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ). Ove rezultate dodatno provjeravamo i regresijskim modelom koji kontrolira za prostornu kompoziciju trgovačkih lanaca jer je, primjerice, moguće da je u jadranskim županijama zastupljeniji određeni trgovački lanac, sa specifičnom politikom cijena. Rezultati su vrlo slični, sa Zadarskom, Istarskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom kao relativno najskupljima. Ovi rezultati, prema kojima su jadranske županije i Grad Zagreb među najskupljima, dok su središnji i istočniji kontinentalni dijelovi Hrvatske jeftiniji, odražavaju već poznate regionalne ekonomske nejednakosti u RH.

Slika 2: Relativne cijene proizvoda po županijama u odnosu na najjeftiniju (Sisačko-moslavačku) županiju na datum 15. 5. 2025.

Napomena: Usporedba prikazuje prosječne maloprodajne cijene identičnih proizvoda (prema barkodu) dostupnih u svih 21 hrvatskih županija na datum 15. 5. 2025. Ukupan broj proizvoda (barkodova) koji se pojavljuju u svim županijama je 24.769, a proizvodi nisu vagani prema relativnoj zastupljenosti u potrošnji kućanstva. Prosječne cijene su geometrijske sredine. Sisačko-moslavačka županija uzeta je kao referentna točka, a postotci označavaju koliko je neka županija u prosjeku skuplja u odnosu na nju. Primjerice, 5% znači da su proizvodi u toj županiji u prosjeku 5% skuplji nego u Sisačko-moslavačkoj županiji.
 
Izvor: Objavljeni cjenici Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa na datum 15. 5. 2025.; izračun autora.

 
Izračun relativne razine cijena na općinskoj i gradskoj razini otežan je malim brojem artikala koji se pojavljuju u svim JLS-ovima. Naime, kao što je već navedeno, u 182 JLS-a prisutna je fizička prodavaonica čije cjenike imamo, no tek je 49 jedinstvenih proizvoda koji se pojavljuju u svim JLS-ovima. Kako bismo zaobišli mali broj artikala koji se preklapa po JLS-ovima, fokusiramo se na artikle koji su dostupni u svim županijama, njih 24.769, te pomoću regresijskog modela procjenjujemo koliko je koji JLS relativno skup (više detalja nalazi se u napomeni slike 3). Rezultati pokazuju kako su 15 relativno najskupljih JLS-ova redom Sali, Starigrad, Vis, Šestanovac, Okrug, Vir, Privlaka (Zadarska županija), Vrsar, Tkon, Gornji Kneginec, Vela Luka, Hvar, Vrsi, Stari Grad i Tisno. Iako su ovakvi rezultati na regionalnoj i lokalnoj razini i ponešto očekivani, valja imati na umu da rezultate ove analize ne možemo poopćavati, prvenstveno zato jer se ipak radi tek o uzorku cjenika 11 trgovačkih lanaca na jedan datum. Analizom cijena na samo jedan datum zanemaruju se akcijske prodaje, rasprodaje i sezonska sniženja, a cijenama iz supermarketa, hipermarketa, diskontnih prodavaonica i cash&carry prodavaonica zanemaruju se svi drugi oblici prodajnih mjesta koji čine više od 80 posto prodajnih mjesta u RH i nalaze se većinom u manjim mjestima.
 
Slika 3: Relativne cijene proizvoda po JLS-ovima u odnosu na najjeftiniji JLS na datum 15. 5. 2025.

Napomena: Usporedba prikazuje prosječne maloprodajne cijene identičnih proizvoda (prema barkodu) dostupnih u svim županijama, na razini JLS-a na datum 15. 5. 2025. Prosječne cijene izračunate su regresijskim modelom u kojem se logaritam cijene proizvoda objašnjava indikatorom za JLS, kao i fiksnim efektima na razini barkoda i maloprodajnog lanca, čime se osigurava usporedba istih proizvoda i kontrolira za kompozicijski efekt geografske distribucije maloprodajnih lanaca i njihovih asortimana. Relativna cijena je koeficijent iz navedenog regresijskog modela koji stoji uz indikatore JLS-a. Kako se radi o procjenama za samo jedan dan, a dodatna nepreciznost je uvedena i modelskom procjenom, prikazujemo samo relativne odnose, bez navođenja magnituda modelskih procjena. Za JSL-ove koji su označeni bijelom bojom u podacima kojima raspolažemo nema prodavaonice obuhvaćene našim setom podataka.
 
Izvor: Objavljeni cjenici Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa na datum 15. 5. 2025.; izračun autora.

 
Trgovci su posljednji u proizvodno-distribucijsko-trgovačkom lancu

Javna objava cijena može utjecati na obje strane tržišta, ponudu i potražnju. Trgovci mogu prilagoditi svoje cijene jer znaju da su one lako usporedive, a potrošači, zahvaljujući većoj dostupnosti informacija, mogu lakše uspoređivati i birati gdje će kupovati. Kao što je već spomenuto, transparentnost cijena imala je u Izraelu pozitivne učinke; Ater i Rigbi (2017.) navode da je u Izraelu nakon uvođenja mjere došlo do ujednačavanja cijena među trgovcima i njihova prosječnog smanjenja, zahvaljujući brzom razvoju alata za usporedbu cijena. Ipak, postoje i ograničavajući čimbenici koji mogu utjecati na prigušen učinak povećane transparentnosti na same cijene. Neki od njih su i skriveni troškovi, poput vremena i truda koje potrošači moraju uložiti kako bi pronašli i otišli do najjeftinije opcije. Budući da kućanstva svakodnevno kupuju velik broj različitih proizvoda, a trgovine nisu jednako dostupne svima, moguće je da neće svi potrošači redovito uspoređivati cijene i kupovati samo ondje gdje su proizvodi najpovoljniji. Na slično upozorava i nedavno istraživanje Messner, Rumlera i Strassera (2024.), koje, na uzorku prodavaonica u pograničnom području Austrije i Njemačke, pokazuje da razlike u cijenama ne nestaju lako — odluka gdje kupovati uključuje i druge faktore, poput udaljenosti trgovine, navika, kvalitete usluge te asortimana.

Ova inicijativa predstavlja značajan iskorak u smjeru veće transparentnosti tržišta i dostupnosti podataka te otvara brojne mogućnosti za analizu, nadzor i bolje razumijevanje maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, kako za potrošače, tako i za istraživače, institucije i poslovni sektor. Time se prvi put stvara javna infrastruktura za praćenje cijena u gotovo realnom vremenu, što je osobito važno u uvjetima inflacijskih pritisaka. Iako je mjera značajan iskorak u smjeru veće tržišne transparentnosti, jedno od njezinih ograničenja je što se fokusira isključivo na maloprodaju, stavljajući interes javnosti samo na maloprodajne lance, iako cijene koje plaćaju potrošači nastaju kroz širi opskrbni lanac koji uključuje proizvođače i distributere, koji su često pod utjecajem vanjskih okolnosti. U tom smislu, buduće politike mogle bi razmotriti prikupljanje i objavu podataka i u drugim fazama lanca formiranja cijena, čime bi se dodatno ojačalo razumijevanje tržišnih kretanja i omogućilo učinkovitije oblikovanje mjera ekonomske politike.

 
Literatura
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). (2024). Prikaz stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2023. godini.
Ater, I. i Rigbi, O. (2017). The Effects of Mandatory Disclosure of Supermarket Prices, CEPR Discussion Paper No. 12381. CEPR Press, Paris & London. https://cepr.org/publications/dp12381
Messner, T., Rumler, F. i Strasser, G. (2024). Cross-country price dispersion: Retail network or national border? Journal of International Economics, 152, 103996.
Rubil, I., Tkalec, M. i Žilić, I. (2024). Nejednakosti inflacije u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 31(1), 1-27.


Dodatak

Slika 4: Geografska distribucija prosječne cijene za odabrane proizvode na datum 15. 5. 2025., u eurima

Napomena: Za odabrane proizvode, koji se pojavljuju u tablici 1 i slici 1, slika 4 prikazuje prosječnu cijenu, mjerenu geometrijskom sredinom, po JLS-ovima na datum 15. 5. 2025. Za JSL-ove koji su označeni bijelom bojom u podacima kojima raspolažemo nema navedenog proizvoda u prodaji ili nema prodavaonice obuhvaćene našim setom podataka.
 
Izvor: Objavljeni cjenici Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa na datum 15. 5. 2025.; izračun autora.