Prikaz poduzeća koja razvijaju umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj

Snažan razvoj i usvajanje umjetne inteligencije (engl. artificial intelligence, AI) na globalnoj razini nisu popraćeni empirijskim spoznajama o poduzećima koja aktivno razvijaju AI rješenja. Nedostatak informacija i podataka posebno je evidentan u manjim gospodarstvima poput Hrvatske. Istraživanje koje smo proveli početkom 2025. godine u okviru projekta „Odrednice jačanja tehnologijskih sposobnosti različitih sektora“ u Ekonomskom institutu, Zagreb predstavlja strukturiranu analizu poduzeća koja razvijaju AI u Hrvatskoj. Zanimanje za specifično AI sektor proizlazi iz brzog rasta globalnog tržišta umjetne inteligencije od 2015., s jedne strane, i nedostatka informacija i podataka o AI poduzećima u Hrvatskoj, s druge strane. Identifikacija poduzeća koja razvijaju AI može potaknuti ciljane mjere osnaživanja njihova potencijala.

Danas u svijetu više od 80 posto poduzeća koristi AI, a približno 70.000 poduzeća razvija AI (Ascendix, 2025). Deset tisuća AI startupa nalazi se u prvih deset zemalja koje su vodeće u AI inovacijama i većina (5.509 AI startupa) ima sjedište u SAD-u, uključujući vodeći OpenAI s 11,3 milijarde USD financiranja. Otprilike polovica tehnoloških jednoroga u 2024. bili su startupi povezani s AI-em, što pokazuje snažno povjerenje ulagača u budućnost AI-a. Za europske se zemlje procjenjuje da sudjeluju u otprilike 25 posto globalnog tržišta umjetne inteligencije, no podaci o korištenju AI-a u poduzećima registriranima u zemljama EU-a prate se tek od 2022. godine. U 2024. godini je prosječno AI tehnologije koristilo 13,5 posto poduzeća u EU-27, a u Hrvatskoj nešto manje, njih 11,8 posto (Eurostat, 2025). EU izvješća, međutim, ne uključuju mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih. Naše je razumijevanje da se razvoj AI rješenja i aplikacija može odvijati i u malim timovima te smo u anketu uključili i mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih, koja čine 51 posto aktivnih pravnih osoba u Hrvatskoj (Državni zavod za statistiku, 2025).

Cilj istraživanja je prikazati sektor razvoja AI-a prema obilježjima poduzeća koja razvijaju AI aplikacije i rješenja u Hrvatskoj u 2025. godini. Oslanjajući se na izvorne podatke ankete prikupljene od 506 tvrtki koje koriste AI, ispitali smo poduzorak od 66 poduzeća koja se bave razvojem AI-a, bilo samostalno bilo u suradnji s drugim poduzećima i organizacijama. Analizom anketnih podataka stekli smo uvid u različite tipove poduzeća koja se bave razvojem AI-a s obzirom na veličinu, sektor u kojem posluju, regionalnu distribuciju unutar Hrvatske i financijske rezultate. Također, u analizi razlikujemo poduzeća prema njihovoj fazi usvajanja umjetne inteligencije, primjenjujući klasifikaciju teorije difuzije inovacija (Rogers, 1962).

Ukupan uzorak od 66 poduzeća koja razvijaju umjetnu inteligenciju uključuje 50 poduzeća koja samostalno razvijaju umjetnu inteligenciju i 39 poduzeća koja razvijaju umjetnu inteligenciju u suradnji s drugim poduzećima. To znači da više od jedne trećine poduzeća razvija AI rješenja i aplikacije samostalno i/ili u suradnji s drugim organizacijama. Što se tiče usvajanja umjetne inteligencije, gotovo polovica poduzeća su „standardni“ usvojitelji koji usvajaju AI rješenja otprilike u isto vrijeme kao i njihovi konkurenti. Oko 44 posto poduzeća smatra se ranim usvojiteljima AI-a kao inovativne tehnologije, dok je samo 9 posto poduzeća kasno usvojilo AI, ali se ipak bavi AI razvojem. Među anketiranim poduzećima koja razvijaju AI, tri četvrtine (73,8 posto) su mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih. Detaljniji uvid u mikropoduzeća, koji često nije uključen u studije i izvješća o aktivnostima povezanima s AI-em, otkriva da više od polovice (oko 56 posto) anketiranih mikropoduzeća ima samo jednog zaposlenika (slika 1), što govori u prilog tome da pojedinačni napori u malim timovima mogu razviti AI rješenja i aplikacije.

Slika 1. Veličina poduzeća koja razvijaju AI, prema broju zaposlenih

Izvor: Rad autora temeljen na anketi.

Više od polovice tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju (55 posto) koncentrirano je u Zagrebu i okolici, 23 posto u sjevernoj Hrvatskoj, oko 15 posto u jadranskoj, a najmanje (ispod 8 posto) u panonskoj regiji. Razvoj umjetne inteligencije koncentriran je u urbanim regijama s naprednom infrastrukturom i mrežama, visokim učilištima (a time i kvalificiranijim stručnjacima) i drugim dostupnim resursima.

Slika 2. Sektorska raspodjela poduzeća koja razvijaju AI, NKD 2007. područja

Izvor: Rad autora temeljen na anketi.

Očekivano, gotovo sva poduzeća koja razvijaju AI registrirana su u područjima IKT-a i prerađivačke industrije (slika 2). Međutim, ovi sektori obuhvaćaju mnoge specifične podsektore, pa je bilo zanimljivo preciznije ispitati u kojima se razvijaju AI rješenja i aplikacije (tablica 1). U sektoru C - Prerađivačka industrija devet poduzeća koja razvijaju AI proizvode strojeve i uređaje, a slijedi proizvodnja električne opreme s pet poduzeća. U sektoru J - IKT, podsektori poduzeća koja razvijaju AI homogeniji su jer od 28 poduzeća u IKT sektoru, 22 posluju u podsektoru računalnog programiranja, savjetovanja i srodnih djelatnosti.

Tablica 1. Poduzeća koja razvijaju AI, prema NKD 2007. odjeljcima

NKD 2007. sektori na 2 decimale	n	%
62  Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima	22	33,85
28  Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.	9	13,85
27  Proizvodnja električne opreme	5	7,69
63  Informacijske uslužne djelatnosti	5	7,69
20  Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	4	6,15
32  Ostala prerađivačka industrija	4	6,15
72  Znanstveno istraživanje i razvoj	3	4,62
26  Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda	2	3,08
30  Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava	2	3,08
10  Proizvodnja prehrambenih proizvoda	1	1,54
16  Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala	1	1,54
25  Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme	1	1,54
29  Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica	1	1,54
39  Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom	1	1,54
46  Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima	1	1,54
59  Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa	1	1,54
70  Upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem	1	1,54
77  Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing)	1	1,54

Izvor: Rad autora temeljen na anketi.

 
Što se financijskih rezultata poduzeća koja razvijaju AI tiče, srednja vrijednost ostvarenog prometa u 2023. godini je 1.959.423 EUR, dok je medijan znatno niži i iznosi 127.024 EUR. Standardna devijacija u visini 8.333.299 EUR ukazuje na velike razlike među poduzećima u pogledu mogućnosti generiranja prihoda, potencijalno odražavajući razlike u pristupu tržištu, ponudi usluga i bazama klijenata. Ukupna imovina poduzeća u prosjeku iznosi 1.616.490 EUR, što otkriva značajnu razliku u dostupnosti financijskih sredstava. Medijan ukupne imovine od 153.284 EUR dodatno podupire tvrdnju da, iako neka poduzeća imaju znatnu imovinu, mnoga su relativno slaba, što može ograničiti njihove operativne sposobnosti.

Pokazatelj prometa po zaposleniku ključan je za razumijevanje financijskog zdravlja i učinka, a u prosjeku iznosi 82.641 EUR. Medijan od 47.181 EUR naglašava da, iako neka poduzeća ostvaruju prihod u odnosu na broj zaposlenih, mnoga se bore s operativnom učinkovitošću. Ekstremna varijabilnost, s maksimalnom vrijednošću od 527.143 EUR, može istaknuti učinkovitost poslovnih modela pojedinih poduzeća ili strateško pozicioniranje njihovih usluga na tržištu. Što se tiče ukupne imovine po zaposleniku, prosjek je zabilježen na 225.465 EUR, s medijanom od 43.607 EUR. Ova razlika, te maksimum od 9.137.410 EUR, sugeriraju da određena poduzeća posluju s visokim udjelom imovine, što potencijalno upućuje na poslovnu strategiju koja daje prioritet velikim ulaganjima u fizičke i nematerijalne resurse. Implikacije na skalabilnost poduzeća i operativnu učinkovitost zahtijevaju daljnju analizu, posebno u pogledu načina na koji te strukture imovine utječu na konkurentske prednosti koje proizlaze iz kapitalnih ulaganja.

Važno je napomenuti da dostupni podaci ne omogućuju konačnu procjenu financijskih povrata ostvarenih isključivo aktivnostima razvoja AI-a. U mnogim slučajevima razvoj AI-a vjerojatno predstavlja samo jednu komponentu šireg poslovanja poduzeća. To je posebno vjerojatno za poduzeća razvrstana u sektore kao što su proizvodnja hrane ili drvna industrija, u kojima se AI može integrirati kao pomoćna funkcija, a ne kao primarna ponuda proizvoda ili usluga. Nadalje, veća je vjerojatnost da će mikropoduzeća i mala poduzeća koja se bave razvojem AI-a to raditi u svrhu komercijalizacije AI proizvoda i usluga. Stoga svaka evaluacija razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj mora uzeti u obzir različite uloge i poslovne modele povezane s umjetnom inteligencijom u različitim veličinama poduzeća i sektorima.

Unatoč heterogenosti u veličini poduzeća, sektoru i financijskim rezultatima, poduzeća koja razvijaju AI u Hrvatskoj pokazuju značajan inovacijski potencijal, posebno među mikrosubjektima. Strukturirani i metodološki dosljedniji pokazatelji i praćenje AI poslovne scene u Hrvatskoj omogućili bi ciljane mjere politike i omogućili prelijevanje učinaka razvoja i usvajanja AI-a na druge sektore i izvan nacionalnog tržišta. Ovaj potencijal valja uzeti u obzir i kod izrade Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
 
Izvori:

1. Ascendix. (2025). How many AI companies are there in the world? https://ascendixtech.com/how-many-ai-companies-are-there/ 
2. Državni zavod za statistiku. (2025). Broj i struktura poslovnih subjekata u lipnju 2024. https://podaci.dzs.hr/media/5zgfwqxz/posl-2024-1-1_2-broj-i-struktura-poslovnih-subjekata-u-2024.pdf 
3. Eurostat. (2025). Artificial intelligence by size class of enterprise. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_eb_ai__custom_15030348/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=13d72414-8c41-43d8-bcad-fdb4b3f12c31 
4. Rogers, E. M. (1962). Diffusion of innovations. New York: Free Press.