Crni dani za domaće svinjogojstvo: Ima li svijetla na kraju tunela?

23. rujna 2025.

Autor: dr. sc. Goran Buturac*
 
Svinjogojstvo je grana stočarstva koja se bavi proizvodnjom i snabdijevanjem tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Uzgoj svinja od iznimnog je značaja za prehranu stanovništva i prehrambenu sigurnost zemlje. On je važan dio poljoprivrede i prehrambene industrije. Izravno pridonosi gospodarstvu putem rasta proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti. Svinjogojstvo u Hrvatskoj znatno je više od same gospodarske djelatnosti. Ono je od davnina duboko ukorijenjeno među ruralnim stanovništvom kao dio tradicije i privrženosti prema prirodnom okruženju u kojem su se rađalo, odrastalo, živjelo i umiralo.
 
Uzgoj svinja pomaže u očuvanju autohtonih svinjskih pasmina, koje su važne za genetsku raznolikost i otpornost na bolesti. Prema proizvodnom tipu svinje se dijele na masni tip, mesno-masni tip i mesni tip. Podjela prema stupnju oplemenjivanja dijeli svinje u primitivne (šiška, mangulica, turopoljska svinja), prijelazne (berkšir, crna slavonska svinja) i plemenite pasmine (veliki jorkšir, landras, pietren, durok, hemšir). Kod uzgoja svinja i proizvodnje svinjskog mesa važno je istaknuti kako su svinje najplodnije od svih domaćih životinja, pri čemu krmače u rasplodu mogu ostati do 8 godina i u tome razdoblju dati do 20 legala prasadi.
 
O važnosti uzgoja svinja u Hrvatskoj možda najbolje govori podatak kako od ukupne potrošnje mesa najveći udio zauzima potrošnja svinjskog mesa. Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prosječna potrošnja mesa u Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2022 godine iznosila je 100,6 kg po stanovniku. Potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je ukupno 226,0 tisuća tona ili 58,6 kilograma po stanovniku. Navedeni podaci potvrđuju kako potrošnja svinjskog mesa čini gotovo 60,0 posto ukupne potrošnje mesa u Hrvatskoj.
 
Analiza trendova pokazuje kako potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj raste, a proizvodnja se smanjuje. To rezultira vrtoglavim rastom uvoza i pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance (slika 1.). Svoj vrhunac uvoz svinjskog mesa dosegnuo je u 2024. godini kada je iznosio 341,5 milijuna eura.
 
Slika 1. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini svinjskim mesom u razdoblju 2005. - 2024.

U toj je godini uvoz svinjskog mesa bio gotovo 9,0 puta veći od izvoza. Istovremeno, negativan saldo Hrvatske u trgovini svinjskim mesom popeo se na nevjerojatnih 303,0 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je tek 11,3 posto.
 
Usprkos prirodnim resursima i bogatoj tradiciji u proizvodnji svinjskog mesa, Hrvatska danas puno više svinjskog mesa potroši nego što ga proizvede. Taj jaz u korist potrošnje svinjskog mesa u 2024. godini iznosio je velikih 303,0 milijuna eura. Rast potrošnje, uz nedostatnu domaću proizvodnju koja se iz godine u godinu smanjuje, dovodi do velikog uvoza svinjskog mesa.
 
Kako bi se dobila realna slika kretanja uvoza svinjskog mesa, valja neutralizirati učinak rasta cijena. Stoga su na slici 2. uz trend nominalnog uvoza prikazani rezultati kretanja realnog uvoza svinjskog mesa. Nominalni uvoz svinjskog mesa Republike Hrvatske mjeren je na lijevoj osi slike 2. i izražen je u milijunima eura, dok je realni uvoz mjeren na desnoj strani osi i izražen je u tisućama tona.
 
Slika 2. Nominalni i realni uvoz svinjskog mesa Republike Hrvatske u razdoblju 2005. - 2024.

 
Važno je primijetiti kako protekom koronakrize, nakon 2020. godine, nominalni uvoz snažno raste, i to znatno brže u odnosu na realni uvoz. To ukazuje da nominalni uvoz nije primarno rastao zbog povećanja uvezenih količina, već zbog rasta cijena. Nominalni uvoz u razdoblju od 2021. do 2024. godine povećao se za 87,2 posto, dok se istovremeno realni uvoz povećao za 15,4 posto. Ne samo što nam rezultati analize govore o povećanju realnog uvoza, već sudeći po vrijednosti i dinamici rasta nominalnog uvoza, vidljiv je snažan rast cijena svinjskog mesa iz uvoza. Jedinična se cijena uvoza svinjskog mesa po kilogramu u razdoblju 2021. - 2024. povećala čak za 62,3 posto.
 
Rast cijena je danak koji Hrvatska plaća zbog nedostatne vlastite proizvodnje svinjskog mesa. Čini se nevjerojatnim kako Hrvatska ne samo da ne iskorištava tradiciju i izvrsne agroklimatske uvjete već i povoljne tržišne prilike koje su praćene rastom potražnje za svinjskim mesom. Rast potražnje dodatno potpiruju i uspješne turističke sezone u Hrvatskoj. Umjesto da domaće gospodarstvo iskoristi tržišne blagodati za plasman vlastitog svinjskog mesa, ono ga kupuje na inozemnim tržištima ne bi li time nadomjestilo nedostatnu vlastitu proizvodnju i poslije ga u vlastitim turističkim odredištima nudi potrošačima iz zemalja od kojih uvozi svinjsko meso.
 
Analiza uvozne strukture svinjskog mesa u 2024. godini otkriva kako Hrvatska najviše uvozi svinjsko meso iz Njemačke. Pritom je udio te zemlje u ukupnoj vrijednosti uvezenog svinjskog mesa Republike Hrvatske iznosio 25,8 posto (slika 3.). Slijede je Španjolska s udjelom od 19,1 posto, Mađarska s udjelom od 16,9 posto, Danska s udjelom od 14,8 posto i Nizozemska s udjelom od 9,4 posto.

Slika 3. Struktura uvoza svinjskog mesa Republike Hrvatske u 2024. godini po zemljama

 
Očekivano, nedostatna vlastita proizvodnja svinjskog mesa usko je korelirana s njegovim blijedim plasmanom na izvozna tržišta. Izvoz svinjskog mesa u 2024. godini iznosio je skromnih 38,5 milijuna eura te je bio gotovo deveterostruko manji od uvoza. No, i u tako skromnom izvozu postoje izvjesne anomalije na koje će nam ukazati rezultati analize u nastavku ovoga istraživanja.
 
Analiza prosječne jedinične cijene izvoza živih svinja i svinjskog mesa potvrđuje kako Hrvatska uspijeva realizirati neusporedivo veću jediničnu cijenu izvozom svinjskog mesa nego izvozom živih svinja (slika 4.).
 
Slika 4. Prosječne jedinične cijene izvoza živih svinja i svinjskog mesa Hrvatske u 2005. i 2024. godini

 
Taj omjer u korist svinjskog mesa dodatno se povećao u razdoblju od 2005. do 2024. godine. Prosječna jedinična cijena izvoza svinjskog mesa u 2005. godini iznosila je 2,5 eura po kilogramu, što je za 60,0 posto više u odnosu na realiziranu jediničnu cijenu izvoza živih svinja. U 2024. godini jedinična cijena izvoza svinjskog mesa u prosjeku je iznosila 3,2 eura po kilogramu i bila je gotovo dvostruko veća u usporedbi s realiziranom prosječnom jediničnom cijenom izvoza živih svinja. Računica je jasna i očekivana. Izvozom svinjskog mesa Hrvatska ostvaruje znatno veću cijenu na izvoznim tržištima nego plasmanom živih svinja. Međutim, usprkos toj računici, Hrvatska se opredijelila za po nju lošiju varijantu. Pritom, ona je dala primat izvozu živih svinja u odnosu na svinjsko meso (slika 5.).
 
Izvoz živih svinja u razdoblju 2005. - 2024. rastao je znatno više nego izvoz svinjskog mesa. Izvoz svinjskog mesa u 2024. godini bio je na razini 38,5 milijuna eura dok je izvoz živih svinja dosegnuo iznos od 57,6 milijuna eura. U toj se godini omjer izvoza živih svinja i svinjskog mesa popeo na 1,5:1 u korist živih svinja. Drugim riječima, izvoz živih svinja Hrvatske je za 50,0 posto veći nego izvoz svinjskog mesa.
 
Slika 5. Izvoz živih svinja i svinjskog mesa Hrvatske u razdoblju 2005. - 2024.

 
Sljedeću poražavajuću činjenicu otkrit će nam analiza prosječne jedinične cijene izvoza i uvoza svinjskog mesa Hrvatske u 2005. i 2024. godini. Rezultati analize prikazani na slici 6. potvrđuju kako je jedinična cijena uvoza svinjskog mesa manja od jedinične cijene izvoza. To ukazuje na probleme cjenovne konkurentnosti domaće proizvodnje svinjskog mesa na domaćem i izvoznim tržištima.
 
Uvozna cijena svinjskog mesa u 2005. godini iznosila je 2,2 eura po kilogramu te je bila manja za 16,0 posto u odnosu na izvoznu cijenu domaćeg svinjskog mesa. U 2024. godini uvozna cijena svinjskog mesa iznosila je 2,8 eura po kilogramu te je bila za 14,0 posto manja u usporedbi s izvoznom cijenom domaćeg svinjskog mesa. 
 
 
Slika 6. Prosječne jedinične cijene izvoza i uvoza svinjskog mesa Hrvatske u 2005. i 2024. godini

 
Poteškoće u proizvodnji svinjskog mesa domaće prehrambene industrije u vidu obujma proizvodnje te njezine konkurentnosti na domaćem i međunarodnim tržištima ostavljaju svoje negativne posljedice na uzgoj živih svinja u Hrvatskoj. Analiza dugoročnog trenda potvrđuje kontinuirano smanjivanje broja svinja u Republici Hrvatskoj. U razdoblju 2006. - 2024. broj svinja smanjio se s 1,49 milijuna na 874,0 tisuće (slika 7.).
 
Slika 7. Broj svinja u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2006. - 2024.

 
Istovremeno, došlo je do smanjenja broja svinja u svim kategorijama. Pritom je najveće smanjenje broja zabilježeno kod svinja od 20 do 50 kg i to s 377,0 tisuća na 140,0 tisuća grla. Slijede ih smanjenje broja odojaka do 20 kg s 397,0 tisuća na 252,0 tisuće, smanjenje broja svinja za tov (uključujući izlučne za rasplod), 50 - 80 kg s 230,0 tisuća na 117,0 tisuća i smanjenje broja svinja za rasplod (> 50 kg), krmača sa 116,0 tisuća na 40,0 tisuća.
 
Slika 8. Broj svinja u Republici Hrvatskoj po kategorijama u 2024. godini

 
Analiza broja svinja u Republici Hrvatskoj po kategorijama u 2024. godini pokazuje kako je od ukupnog broja grla najviše odojaka do 20 kg i to 252.181 (slika 8.). Slijede ih svinje za tov (uključujući izlučne za rasplod), >110 kg s 179.259 grla i svinje od 20 do 50 kg s 140.221 grlom.
 
Iako u domaćih uzgajivača manira dobrih gospodara uzgoja, privrženosti tradiciji, požrtvovnosti, entuzijazma, želje za povećanjem uzgojnih kapaciteta i grla ne nedostaje, oni se u uzgoju i plasmanima na tržištu susreću s brojnim preprekama. Mnoge od njih traju već godinama, što na mnoge uzgajivače djeluje frustrirajuće, a nemali broj njih tjera na prestanak bavljenja svinjogojstvom. Te se prepreke prije svega odnose na disparitete cijena na tržištu, nekontrolirani uvoz svinja sumnjive kakvoće, zapreke u dostupnosti poljoprivrednog zemljišta, poteškoće s plasmanima odojaka, nedostatan broj velikih klaonica, relativno velike troškove proizvodnje i značajan rast cijena stočne hrane.
 
Uz sve navedene prepreke, nije trebalo dugo čekati da bi se dodala sol na postojeću ranu u domaćem svinjogojstvu. Sredinom 2023. godine u Hrvatskoj se pojavljuje afrička svinjska kuga (ASK). To je virusna zarazna bolest od koje mogu oboljeti sve domaće, ali i divlje svinje, bez obzira na dob, spol i pasminu. Osnovna obilježja afričke svinjske kuge su hemoragijski sindrom (krvarenja) te visok morbiditet i mortalitet. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva afrička svinjska kuga (ASK) u držanih (domaćih) svinja u Republici Hrvatskoj prvi puta je potvrđena 26. lipnja 2023. godine na području Vukovarsko-srijemske županije u općini Drenovci i Gunja. Bolest se tijekom sljedećih nekoliko mjeseci ubrzo proširila na veće područje Vukovarsko-srijemske županije, zatim na ograničeno područje Brodsko-posavske te u listopadu na ograničeno područje Osječko-baranjske županije, sve uz granicu s Vukovarsko-srijemskom županijom. U 2023. godini zabilježena su ukupno 1.124 gospodarstva na kojima je izbila afrička svinjska kuga (ASK). Brojne svinje bile su eutanazirane, a uzgajivači svinja dovedeni do ruba očaja.
 
Pojava afričke svinjske kuge ne samo što je unijela nespokoj i veliku neizvjesnost među uzgajivače svinja već je i potaknula preispitivanje odluke o nastavku bavljenja svinjogojstvom. Također, ona je dodatno poljuljala povjerenje uzgajivača u nadležne institucije zadužene za nadzor suzbijanja širenja bolesti kao i u tijela nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
 
Ohrabrujuće je bilo suzbijanje virusa koncem 2023. godine. No, već sredinom 2024. godine pojavljuju se novi slučajevi afričke svinjske kuge (ASK), i to u Gradištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Vinjanima u Bosni i Hercegovini, naselju koje se nalazi u neposrednoj blizini hrvatske granice, te u Retkovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Više slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) u 2025. godini zabilježeno je u objektima s držanim svinjama, posebno u Osječko-baranjskoj županiji, te u divljih svinja. Afrička svinjska kuga je u veljači 2025. godine potvrđena u općini Nijemci, a u srpnju u novim objektima u općinama Gradište i Štitar te naselju Komletinci, kao i u Dalju i Jagodnjaku.
 
Prema najnovijim podacima iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u petak 19. rujna 2025. potvrđen je novi slučaj afričke svinjske kuge (ASK) na gospodarstvu u naselju Sveti Đurađ, općina Donji Miholjac, u Osječko-baranjskoj županiji. U predmetnom objektu nalazile su se 34 svinje, a naselje se već nalazi u zoni zaštite s prethodno propisanim strožim mjerama kontrole kretanja živih svinja i proizvoda koji potječu od svinja iz tog područja. Također, u četvrtak 18. 9. 2025. potvrđen je slučaj afričke svinjske kuge u objektu s više od 1.660 svinja, a veterinarska inspekcija Državnog inspektorata zbog sumnje na prisutnost virusa afričke svinjske kuge blokirala je još jedan objekt s više od 9.000 svinja.
 
Uzgajivačima svinja ne preostaje ništa drugo doli suočiti se s rizicima pojave virusa i poduzeti efikasne mjere zaštite svojih grla. Rizika za širenje virusa je mnogo, a najveći je prilikom dolaska živih svinja na farmu. Stoga je poželjno nabavljati svinje od pouzdanih dobavljača te prilikom nabave primjenjivati najvišu razinu čišćenja i dezinfekcije u transportu. Afrička svinjska kuga širi se putem transportnih vozila, opreme i ljudi.
 
Uz ljudski faktor, uzročnik prijenosa virusa afričke svinjske kuge mogu biti i divlje svinje. Dr. Anna Catharina Berge, svjetski poznata i priznata veterinarka iz Švedske, ističe kako je u slučaju zaraze divljih svinja afričkom svinjskom kugom vrlo teško suzbiti i iskorijeniti bolest. Posebno naglašava važnost ne bacanja otpadaka hrane u prirodu jer postoji realan rizik da se divlje svinje mogu na taj način zaraziti virusom.
 
Prema riječima dr. Berge, vrlo je važno da se uzgajivačima svinja osigura odšteta u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge, kako oni ne bi pokušavali prikriti izbijanje bolesti i kako životinjska trupla ne bi odlagali u prirodi, gdje bi se mogle zaraziti divlje svinje.
 
Dr. Berge posebno naglašava kako velika populacija divljih svinja povećava rizik širenja bolesti. Stoga je od iznimnog značaja držati broj divljih svinja pod nadzorom. U tu svrhu veliku ulogu ima lovstvo. Također, veoma su važne stroge mjere eksterne biosigurnosti. Te se mjere prije svega odnose na dobre ograde oko farmi svinja kojima se sprečava ulazak divljih svinja. Pritom su dobrodošle dodatne električne ograde kojima bi se smanjio rizik od prijenosa i širenja bolesti s divljih svinja.
 
Iz svega priloženog i analiziranog razvidno je kako je afrička svinjska kuga dodatno otežala uzgoj svinja u Hrvatskoj. To se osobito odnosi na male uzgajivače svinja. Nažalost, nemali broj njih smanjuje proizvodnju ili potpuno odustaje od nje. To se u konačnici odražava na ukupne rezultate na državnoj razini u vidu smanjenja proizvodnje živih svinja i u konačnici svinjskog mesa. 
 
Rezultati usporedbe Hrvatske s vodećim izvoznicima svinjskog mesa po stanovniku u Europskoj uniji u 2024. godini prikazani su na slici 9. Ne samo da Hrvatska pokazuje veliko zaostajanje za vodećim izvoznicima svinjskog mesa u Europi, već je to i osjetno zaostajanje za prosjekom zemalja Europske unije. Predvodnica europskog izvoza svinjskog mesa po stanovniku je Danska. Ta je zemlja u 2024. godini realizirala 149,7 kilograma izvoza svinjskog mesa po stanovniku. Slijede je Belgija s izvozom svinjskog mesa po stanovniku od 48,2 kilograma i Nizozemska s izvozom svinjskog mesa po stanovniku od 47,4 kilograma.
 
Slika 9. Usporedba Hrvatske s vodećim izvoznicima svinjskog mesa po stanovniku u Europskoj uniji u 2024. godini

 
Zanimljivo je kako je predvodnica europskog izvoza svinjskog mesa relativno mala ekonomija - Danska. Nakon Danske na ljestvici europskih izvoznika svinjskog mesa pozicionirala se još jedna mala ekonomija, a to je Belgija. To samo potvrđuje kako su se male europske ekonomije u analiziranoj proizvodnoj niši relativno uspješno pozicionirale na globalnom tržištu svinjskog mesa, nastavljajući graditi konkurentske pozicije.
 
Neizostavno je pitanje: Ima li svjetla na kraju tunela za hrvatsko svinjogojstvo? Naravno da ima! Danska, Belgija i Nizozemska svojim rezultatima potvrđuju kako bez obzira na veličinu ekonomije postoji prostor za tržišni uspjeh i izgradnju konkurentskih pozicija. Te su zemlje lideri europske proizvodnje svinjskog mesa. One mogu biti dobar putokaz Hrvatskoj, koja pokazuje značajnije zaostajanje u proizvodnji u usporedbi s prosjekom zemalja Europske unije.
 
Kako bi se napravili ozbiljniji iskoraci u proizvodnji, morat će se poslušati i uvažiti glas nositelja procesa, a to su domaći proizvođači, i to od malih preko srednjih do velikih. Domaćoj proizvodnji svinjskog mesa nudi se potražnja na domaćem tržištu. Ne samo da za proizvodnju svinja u Hrvatskoj postoji potražnja na tržištu, već ona može postati itekako isplativa. Na to ukazuju odnosi uvoznih i izvoznih cijena živih svinja (slika 10.). Čini se pomalo nevjerojatnim da je Hrvatska 2005. godine uvozila svinje po prosječnoj cijeni od 2,2 eura po kilogramu, a izvozila po neusporedivo manjoj cijeni, i to za 1,5 euro po kilogramu. Situacija se nije promijenila niti 2024. godine kada je uvozna cijena svinja u prosjeku bila znatno veća od izvozne cijene. Pritom je jedinična cijena uvoza živih svinja u prosjeku iznosila 2,8 eura po kilogramu, a jedinična cijena izvoza 1,7 eura po kilogramu. Ti omjeri potvrđuju ne samo to da su domaći uzgajivači svinja konkurentni na tržištu, već i da postoji prostor za povećanje otkupne cijene svinja. Uz sve tržišne anomalije i nepogode koje su posljednjih godina pogodile domaće uzgajivače svinja, povećanje otkupne cijene bio bi snažan vjetar u leđa domaćem svinjogojstvu.
 
 
Slika 10. Prosječne jedinične cijene izvoza i uvoza živih svinja Hrvatske u 2005. i 2024. godini

 
Očaj i suze uzgajivača prilikom eutanazije njihova svinjskoga blaga uslijed posljedica afričke svinjske kuge nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Upravo je u tim eutaniziranim svinjama satkan sav njihov mukotrpni rad, odricanja, ulaganja, odanost tradiciji i podneblju u kojem žive i rade za kruh svoj svagdašnji. Njihova motivacija za nastavkom uzgoja i proizvodnje apel je nadležnim organima za snažnu potporu domaćim svinjogojcima. Standardni okviri i iznosi obeštećenja uslijed posljedica takvih nepogoda kao što je virus afričke svinjske kuge morali bi biti unaprijed definirani i određeni. To bi unijelo dodatnu sigurnost, povjerenje i motiv za nastavkom uzgoja svinja. Porezni obveznici Lijepe Naše ne bi ništa time izgubili. Naprotiv, obnovljena proizvodnja dala bi izravni doprinos ukupnom BDP-u, dodanoj vrijednosti i zaposlenosti. Ne treba zaboraviti ni indirektne i inducirane učinke kojima se ulaganjima u domaće svinjogojstvo potiče potražnja i u drugim sektorima te u konačnici multiplikativni učinci na ukupna gospodarska kretanja.  
 
Osim jačanja biosigurnosnih mjera u svrhu zaštite od virusa afričke svinjske kuge, mjere koje bi pripomogle razvoju domaćeg svinjogojstva su rješavanje problema državnog poljoprivrednog zemljišta. Uzgajajući vlastiti kukuruz, ječam i pšenicu, domaći bi proizvođači mogli smanjiti troškove ishrane i postati konkurentniji na tržištu. Istovremeno, valja tehnološki unaprijediti i osnažiti kapacitete klaonica. Kontinuirana edukacija uzgajivača ne samo da je dobrodošla, već je i nužna za realizaciju znatno aktivnije domaće proizvodnje. I na koncu, udruživanja uzgajivača svinja na razini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (ondje gdje je to izvedivo) svakako su dobrodošla. Ona mogu pridonijeti smanjenju troškova, povećanju proizvodne učinkovitosti i jačanju konkurentskih pozicija na tržištu.
 
 
 
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.