Trgovina i susjedi: pogled iz Hrvatske

16. svibnja 2025.

Autor: dr. sc. Goran Buturac*

Narodna mudrost kaže: „Dobar susjed zlata vrijedi.” Kolika je važnost te mudrosti u području gospodarstva iz perspektive Hrvatske? Možda će odgovor na to pitanje najbolje dati trgovinski odnosi i tokovi roba koje Hrvatska ima sa svojim susjedima. Hrvatska ima kopnenu granicu s pet zemalja. Na sjeverozapadu graniči sa Slovenijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku sa Srbijom, a na istoku i jugoistoku s Bosnom i Hercegovinom i s Crnom Gorom. Hrvatska ima morsku granicu na zapadu s Italijom. Najdulju kopnenu granicu Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom, a najkraću s Crnom Gorom. Hrvatsko susjedstvo čini tržište od ukupno 81,4 milijuna stanovnika. O značaju tog tržišta za domaće gospodarstvo dovoljno govori podatak da je Hrvatska u 2024. godini kumulativno u susjedne zemlje plasirala proizvoda u vrijednosti 11,4 milijarde eura, što čini gotovo polovicu robnog izvoza naše zemlje. Kako bi se objasnili tokovi vanjske trgovine, istraživači u svoje analize nerijetko ugrađuju gravitacijske modele svjetske trgovine. Nazivlje dolazi iz analogije s Newtonovim zakonom gravitacije. U gravitacijskim modelima izvoz se obično pokušava objasniti veličinom tržišta izvoznih destinacija, mjereno njihovim bruto domaćim proizvodom (BDP-om), i geografskom blizinom tržišta. Uvažavajući činjenicu relativno manjeg teritorija naše zemlje i blizine neposrednog susjedstva, geografska udaljenost nije prepreka za rast izvoza u Hrvatskoj susjedne zemlje. Razmatrajući pak veličinu bruto domaćeg proizvoda naših susjeda, on je prema procjenama Eurostata za 2024. godinu kumulativno iznosio 2,6 bilijuna eura. Najveći dio tog proizvedenog kolača otpada na najjaču ekonomsku strukturu u našem susjedstvu, a to je Italija. Ona stvara 84,9 posto apsolutne vrijednosti BDP-a naših susjeda. Slijede je Mađarska - 8,0 posto, Srbija - 3,2 posto, Slovenija - 2,6 posto, Bosna i Hercegovina - 1,0 posto i Crna Gora - 0,3 posto. Suprotno uvriježenim teorijskim postavkama kako izvoz ovisi o veličini inozemnog BDP-a, jer zemlja koja ima veći BDP može kreirati i veću potražnju za proizvodima iz inozemstva, izvoz roba Hrvatske neće biti koncentriran na talijansko tržište koje u usporedbi s drugim susjednim zemljama raspolaže uvjerljivo najvećim BDP-om. Zanimljivost je da će plasman hrvatskih proizvoda na tržišta susjednih zemalja biti gotovo podjednako raspodijeljen na Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Nakon njih slijede Srbija, Mađarska i u konačnici Crna Gora (slika 1.).
 
Slika 1. Zastupljenost susjednih zemalja u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske u 2024. godini

 
Očito da uz bruto domaći proizvod i blizinu tržišta i neke druge varijable igraju ulogu u veličini realiziranog izvoza Hrvatske u pojedinu susjednu zemlju, poput: poznavanja navika i ukusa potrošača, postojećih trgovinskih veza, investicija hrvatskih kompanija u pojedine susjedne zemlje, stupnja otvorenosti gospodarstva, sličnosti govornog područja. Od susjednih zemalja, Hrvatska najviše robnog izvoza u 2024. godini usmjerava k Italiji - 11,4 posto (slika 1.). Slijede Bosna i Hercegovina - 11,2 posto i Slovenija - 10,9 posto. Zastupljenost Srbije i Mađarske u ukupnom robnom izvozu Hrvatske na približno je jednakoj razini. Udio Srbije je 6,3 posto, a Mađarske 6,2 posto. Očekivano, Hrvatska od susjednih zemalja najmanje plasira roba na opsegom najmanje tržište, crnogorsko, i to u iznosu od oko 1,6 posto ukupnog izvoza. 
 
Važno je primijetiti da su od susjednih zemalja Italija, Slovenija i Mađarska punopravne članice Europske unije, dok su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora članice Sporazuma o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja - CEFTA. Od pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska primjenjuje zajedničku trgovinsku politiku Europske unije. Ona se, pored ostaloga, zasniva na primjeni Zajedničke carinske tarife Europske unije. Prema pravilima Unije, Hrvatska se dan prije pristupanja povukla iz svih Ugovora o slobodnoj trgovini sklopljenih s drugim zemljama. Među njima je za hrvatski izvoz najvažniji Ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se širom otvorila vrata tržišta od oko 450 milijuna stanovnika. S jedne strane hrvatski izvoz dobio je nove razvojne šanse i mogućnosti koje je valjalo iskoristiti. S druge pak strane konkurencijski pritisak na domaćem tržištu bivao je sve veći jer je nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska otvorila svoje tržište europskim kompanijama i uvozu iz zemalja Europske unije.
U okolnostima rasta izvozne orijentacije na tržište Europske unije i svojevrsne integracije hrvatskog gospodarstva na to tržište zanimljivim se čini promotriti trgovinsku bilancu s našim susjedima (slika 2.).
 
Slika 2. Vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske sa susjednim zemljama u 2024. godini

 
Pozitivnu trgovinsku bilancu Hrvatska ima sa susjednim zemljama koje su članice CEFTA-e (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija), a negativnu bilancu sa susjednim zemljama koje su članice Europske unije (Italija, Slovenija, Mađarska). Najveći pozitivan trgovinski saldo u 2024. godini Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom, u iznosu od 1,27 milijardi eura. Slijedi Crna Gora, s kojom Hrvatska ima trgovinski suficit od 362,0 tisuće eura, dok suficit Hrvatske sa Srbijom iznosi 358,0 tisuća eura. Od susjednih zemalja, Hrvatska ima najnepovoljniju trgovinsku bilancu s Italijom. Znatno veći uvoz od izvoza u trgovini s Italijom rezultirao je velikim trgovinskim deficitom. U 2024. godini on je dosegnuo razinu od 2,9 milijardi eura. Trgovinski deficit Hrvatska ima i sa Slovenijom, u iznosu od 2,3 milijarde eura, te s Mađarskom, u iznosu od 1,3 milijarde eura. Navedene trgovinske bilance Hrvatske s njezinim susjedima mogu ukazati na to da Hrvatska nije iskoristila izvozne šanse ulaska u Europsku uniju. Istovremeno, uspjela je zadržati pozitivne trgovinske tokove sa zemljama CEFTA-e. 

Uz trgovinsku bilancu, potpuniju sliku položaja hrvatske trgovine sa susjednim zemljama osigurat će usporedba jedinične cijene izvoza i uvoza (slika 3.). Najnepovoljniji odnos jedinične cijene izvoza i uvoza Hrvatska ima s Italijom. Hrvatska je u 2024. godini realizirala prosječnu jediničnu cijenu izvoza na talijanskom tržištu u iznosu od 0,66 eura po kilogramu. Istovremeno, prosječna jedinična cijena uvezene robe iz Italije iznosila je 1,44 euro po kilogramu. Nasuprot tome, najpovoljniji odnos prosječne jedinične cijene izvoza i uvoza Hrvatska uspijeva realizirati s Bosnom i Hercegovinom. Prosječna jedinična cijena izvoza Hrvatske na tržište Bosne i Hercegovine je 0,52 eura po kilogramu, a prosječna jedinična cijena uvoza 0,25 eura po kilogramu.

Slika 3. Prosječna jedinična cijena izvoza i uvoza u trgovinskoj razmjeni Hrvatske sa susjednim zemljama u 2024. godini

 
Najveću prosječnu jediničnu cijenu izvoza Hrvatska ostvaruje na crnogorskom tržištu - 0,90 eura po kilogramu. Istovremeno, najmanju prosječnu jediničnu cijenu izvoza Hrvatska realizira na tržištu Srbije, u iznosu od 0,43 eura po kilogramu. Na slici 4. prikazana je zastupljenost vodećih izvoznih proizvoda Hrvatske na tržištima susjednih zemalja u 2024. godini.
 
Slika 4. Zastupljenost vodećih izvoznih proizvoda Republike Hrvatske na tržištima susjednih zemalja u 2024. godini

Sudeći po prikazanim rezultatima na slici 4. moglo bi se u prvi mah pomisliti kako je Hrvatska naftom bogata zemlja. Naime, uz iznimku Italije, u strukturi hrvatskog izvoza u sve susjedne zemlje na prvom mjestu nalaze se naftna ulja i naftni derivati. No, po pitanju nafte i naftnih derivata nije puno drukčija niti uvozna struktura (slika 5.) pa se može nazrijeti da se radi o preradi i tranzitu te skupine proizvoda kroz Hrvatsku. Tako od ukupnog hrvatskog izvoza u Mađarsku čak 53,1 posto čine naftna ulja i derivati. Istovremeno, naftna ulja i derivati čine 42,3 posto hrvatskog izvoza u Bosnu i Hercegovinu, 25,3 posto izvoza u Crnu Goru, 16,8 posto izvoza u Srbiju te 11,2 posto izvoza u Sloveniju.
Naftna ulja i derivati prvi su hrvatski uvozni proizvod iz Italije, Slovenije, Mađarske i Srbije. Tako ova skupina proizvoda čini 21,4 posto uvoza iz Italije, 23,5 posto uvoza iz Slovenije, 15,7 posto uvoza iz Mađarske i 11,0 posto uvoza iz Srbije.  
 
Slika 5. Zastupljenost vodećih uvoznih proizvoda iz susjednih zemalja na tržištu Republike Hrvatske u 2024. godini

 
U Italiju, vodećeg izvoznog partnera među susjednim zemljama, Hrvatska uglavnom plasira prirodne resurse, intermedijarne proizvode i radno intenzivna dobra. Od ukupnog izvoza Hrvatske u Italiju, 10,4 posto su drvo i proizvodi od drveta, 9,3 posto su žitarice, a 8,7 posto su odjeća i pribor za odjeću. Slično je sa Slovenijom za koju su, nakon naftnih ulja i derivata, drugi po veličini hrvatski izvozni proizvod aluminij i proizvodi od aluminija, koji zauzimaju 9,3 posto hrvatskog izvoza na slovensko tržište.
 
Sada je uvidom u izvozne i uvozne strukture dominacija jedinične cijene uvoza u odnosu na jediničnu cijenu izvoza u većine susjednih zemalja lako objašnjiva i dokučiva. Naime, dok u izvoznoj strukturi dominiraju prerađevine, resursi, intermedijarni proizvodi i radno intenzivna dobra, u uvoznim strukturama iz susjednih zemalja koje su članice Europske unije, uz prerađevine i intermedijarna dobra, mogu se naći i visokotehnološki proizvodi. To su prije svega farmaceutski proizvodi koje Hrvatska najviše uvozi iz Slovenije i Mađarske. Zanimljivo je da se radi o proizvodima relativno velike dodane vrijednosti za kojima je potražnja prilično neelastična. Drugim riječima, uz dobru zaradu njihovih proizvođača i izvoznika, ti su proizvodi vrlo otporni na uvjete recesije ili pojačane rizike i nesigurnosti na tržištima. Hrvatska je u 2024. godini iz Slovenije uvezla farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 407,5 milijuna eura, što čini 8,2 posto ukupnog uvoza iz Slovenije. Istovremeno, uvoz farmaceutskih proizvoda iz Mađarske bio je na razini 295,6 milijuna eura, što čini 10,6 posto ukupnog hrvatskog uvoza iz te zemlje.
 
Rezultati prikazanih izvoznih i uvoznih struktura vodećih proizvoda ukazuju na relativno slabu diversifikaciju hrvatskog izvoza u susjedne zemlje. Uz to, dio izvoza u susjedne zemlje odnosi se na preradu i tranzit roba, a ne na vlastitu proizvodnju. Ima tu i intraindustrijske trgovine, što je i očekivano, s obzirom na neposrednu blizinu tržišta i postojanje povezanih poduzeća, pri čemu su proizvodni procesi, logistika, kanali distribucije i plasman proizvoda nerijetko prisutni u dvije zemlje ili čak više njih. Intraindustrijska trgovina prije svega je izražena sa susjednim zemljama članicama CEFTA-e (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora) u kojima je Hrvatska u proteklim godinama uspjela zadržati tržišne pozicije i pozitivnu bilancu.
 
Dok negativna trgovinska bilanca sa susjednim zemljama koje su članice Europske unije (Italija, Slovenija, Mađarska) ukazuje na problem veličine hrvatskog izvoza i nedostatne proizvodnje, nepovoljan omjer prosječne jedinične cijene izvoza i uvoza u korist uvoznih cijena ukazuje na neadekvatnu izvoznu strukturu Hrvatske, pri čemu dominiraju proizvodi relativno male dodane vrijednosti. Iz nedostatnog izvoza i nepovoljne izvozne strukture na uzorku susjednih zemalja članica Europske unije (Italija, Slovenija, Mađarska) mogu se nazrijeti poteškoće u konkurentnosti hrvatskog robnog izvoza uzrokovane, pored ostaloga, tehnološkim zaostajanjem za najrazvijenijim gospodarstvima Europe.
 
Uvažavajući svekoliku heterogenost hrvatskog susjedstva i specifičnosti odnosa sa svakom od pojedinih zemalja, s procijenjenim kumulativnim BDP-om od 2,6 bilijuna eura u 2024. godini i s ukupnom populacijom od 81,4 milijuna stanovnika, tržište susjednih zemalja dovoljno je veliko za plasman domaćih proizvoda na njemu. Na Hrvatskoj je što i koliko će tim tržištima ponuditi, prije svega u vidu proizvedenih dobara po prihvatljivim cijenama i zadovoljavajuće kakvoće, na obostranu korist i zadovoljstvo kupaca i potrošača u susjednim zemljama i hrvatskog gospodarstva.

*Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.