Trgovinski tokovi između Europske unije i SAD-a u okolnostima najave Trumpovih carina

21. srpnja 2025.

 

 

Desetljeća uzlazne putanje trgovinskih odnosa SAD-a i europskog kontinenta sve više blijede pod najezdom novih izazova preraspodjele globalne geopolitičke i ekonomske moći. Prva recentna iskušenja tih odnosa bila su inicirana globalnom gospodarskom krizom započetom sredinom 2008. godine, ishodište koje je bio SAD. Ozbiljnije pukotine i prepreke naziru se pojavom koronakrize u 2020. godini, kada je došlo do narušavanja globalnih lanaca opskrbe. Rusko-ukrajinski rat započet 2022. godine donosi nove izazove razvoju trgovinskih odnosa Europske unije i SAD-a. Tada dolazi do nove preraspodjele trgovinskih tokova među vodećim igračima na globalnoj pozornici. Energetski ovisan zapadni dio europskog kontinenta suočava se s velikim poteškoćama nabave energenata, ali i brojnih sirovina koje se nalaze na istoku Europe i najvećim dijelom su pod izravnom kontrolom Rusije. Srozavanje trgovinskih odnosa s Rusijom dovodi Europsku uniju pred vrata energetske krize. Većina zemalja EU-a sada je oskudne energente (naftu, naftna ulja i plin) primorana kupovati na globalnom tržištu po znatno nepovoljnijim cijenama. Značajan dio tih energenata dolazi upravo iz SAD-a. Konačni rezultat su inflacijski pritisci, rast cijena u Europskoj uniji, sputavanje investicija i usporavanje gospodarskog rasta.
 
S druge pak strane, Kini, prvom gospodarskom takmacu SAD-a, širom se otvaraju vrata ruskog tržišta za plasman proizvoda. Ne jenjava niti sve veći rast europskog i američkog uvoza iz Kine. On je uvelike iniciran tehnološkim razvojem kineskog gospodarstva. Uz već tradicionalno prepoznatljivu cjenovnu konkurentnost, Kina je uznapredovala kvalitetom, tehnologijom, prilagodbom zahtjevima heterogenog globalnog tržišta i sve većom prepoznatljivošću kineskih robnih marki. Pritom u plasmanima kineske robe sve veću dominaciju zauzimaju visokotehnološki proizvodi.
 
Turbulentna vremena i okolnosti kojima su izloženi trgovinski odnosi Europske unije i SAD-a dodatno je potpirio američki predsjednik Donald Trump najavom uvođenja drakonskih carina prema zemljama Europske unije. Sudeći prema najavama, carinska stopa SAD-a na uvoz iz zemalja Europske unije trebala bi iznositi 30,0 posto, a s primjenom bi se počelo od 1. kolovoza ove godine.
 
Zašto najava uvođenja tako visokih carinskih stopa? I to ne samo prema glavnom strateškom partneru na europskom kontinentu, već i prema prvim susjedima Kanadi i Meksiku.
 
Dio odgovora svakako leži u padu konkurentnosti američkog gospodarstva. On se, između ostaloga, ogleda u velikom deficitu robne razmjene SAD-a s ostatkom svijeta. Negativan saldo SAD-a u vanjskoj trgovini svoju kulminaciju doživljava u 2024. godini kada je dosegnuo nevjerojatnih 1,2 bilijuna eura. Uz iznimku Velike Britanije, sa svim vodećim partnerima u trgovinskoj razmjeni SAD ima trgovinske deficite (Kinom, Europskom unijom, Kanadom, Meksikom, Japanom). Pritom najveći negativni saldo SAD ima u trgovini s Kinom, u vrijednosti od 294,9 milijardi eura.
 
Uz vanjskotrgovinski deficit, SAD ima i relativno veliki proračunski deficit, koji uz potpirivanje vanjskotrgovinskog deficita rezultira rastom zaduženosti. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, udio javnog duga u BDP-u SAD-a u 2024. godini dosegnuo je razinu od 121,0 posto. Za usporedbu, iste godine udio javnog duga u BDP-u Kine iznosio je 90,1 posto, a u Njemačkoj 62,7 posto.
 
Veliki vanjskotrgovinski deficit SAD-a ne samo da ukazuje na vanjskotrgovinsku neravnotežu već i na makroekonomsku neravnotežu. Ona podrazumijeva da američko gospodarstvo znatno više troši dobara nego što ih proizvodi. Pritom je domaća potrošnja veća od realnog bruto domaćeg proizvoda. Koji je izlaz iz postojeće makroekonomske neravnoteže? Jedan od izlaza svakako je povećati proizvodnju uz nepromijenjenu potrošnju. Međutim, da bi se povećala proizvodnja, valja biti konkurentan na domaćem i globalnom tržištu. To znači proizvesti kvalitetniji proizvod po prihvatljivijoj cijeni u odnosu na vodeće konkurente. Realizacija konkurentnosti na tržištu ovisi o mnogim čimbenicima, od efikasnog upravljanja državom do svekolike primjene znanja, znanstvenih postignuća, dostupnosti kvalitetnih ljudskih resursa, radne etike, uvođenja i primjene vrlo sofisticiranih tehnoloških rješenja, dostupnosti prirodnih resursa te dosegnutog stupnja razvoja trgovinskih odnosa (Buturac, 2025).
 
Europska unija jedan je od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera SAD-a. Osnovna obilježja trgovine Europske unije sa SAD-om su izvozni rast, trgovinski suficit, rast plasmana visokotehnoloških proizvoda na američko tržište, rast uvoza energenata iz SAD-a nakon koronakrize, a koji je naročito bio pospješen rusko-ukrajinskim ratom. Najnoviji trendovi potvrđuju rast izvoza Europske unije na američko tržište, uz istovremeni pad uvoza iz SAD-a. Izvoz Europske unije u SAD se u 2024. godini povećao za 6,8 posto na međugodišnjoj razini, dok se uvoz smanjio za 2,8 posto (slika 1.). To je pridonijelo dodatnom povećanju suficita Europske unije u trgovini sa SAD-om za 44,4 milijarde eura.
 
Slika 1. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Europske unije sa SAD-om u razdoblju 2005. - 2024.

 
Od ukupno 27 zemalja članica Europske unije, njih 18 ima suficit u trgovini sa SAD-om. To su: Njemačka, Irska, Italija, Austrija, Švedska, Mađarska, Finska, Portugal, Slovačka, Belgija, Rumunjska, Danska, Češka, Latvija, Grčka, Litva, Bugarska i Hrvatska. Pritom najveći trgovinski suficit sa SAD-om u 2024. godini ima Njemačka, u iznosu od 72,5 milijardi eura (slika 2.). Slijede je Irska sa suficitom od 50,1 milijarde eura, Italija sa suficitom od 38,9 milijardi eura, Austrija sa suficitom od 11,4 milijarde eura i Švedska sa suficitom od 9,0 milijardi eura.
 
Istovremeno, devet zemalja članica Europske unije ima deficit u trgovini sa SAD-om, i to Nizozemska, Španjolska, Poljska, Francuska, Slovenija, Cipar, Luksemburg, Estonija i Malta. Pritom najveći trgovinski deficit sa SAD-om ima Nizozemska, u iznosu od 21,5 milijardi eura. Slijede je Španjolska s deficitom od 10,1 milijarde eura, Poljska s deficitom od 5,9 milijardi eura i Francuska s deficitom od 5,4 milijarde eura.
 
Predvodnica europskog gospodarstva, Njemačka, stvara gotovo polovinu ukupnog trgovinskog suficita koji Europska unija ima u razmjeni proizvoda sa SAD-om. Ta je zemlja ujedno najveći europski izvoznik na američko tržište (slika 3.). Slijede je Irska i Italija.

Slika 2. Zemlje Europske unije s najvećim suficitom u trgovini sa SAD-om u 2024. godini

 
Njemačka je u 2024. godini plasirala svojih proizvoda na američko tržište u vrijednosti od 164,5 milijardi eura, Irska 72,6 milijardi eura, a Italija 64,8 milijardi eura.
 
Osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba vodeći su njemački izvozni proizvodi na tržište SAD-a. Ova skupina proizvoda u 2024. godini zauzimala je udio od 15,6 posto u ukupnom izvozu te zemlje na američko tržište. Slijede imunološki proizvodi; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizama (osim kvasaca) s udjelom od 9,7 posto, lijekovi s udjelom od 6,7 posto, dijelovi i pribor motornih vozila s udjelom od 3,7 posto i ostale letjelice (na primjer, helikopteri, zrakoplovi); svemirske letjelice (uključujući satelite) s udjelom od 3,1 posto.
 
Istovremeno, Irska najviše izvozi u SAD imunološke proizvode; cjepiva, toksine, kulture mikroorganizama (osim kvasaca). Ova proizvodna grupa zauzima udio od 28,9 posto irskog izvoza na tržište SAD-a. Slijede hormoni, prostaglandini, tromboksani i leukotrieni, prirodni ili dobiveni sintezom s udjelom od 19,0 posto, lijekovi s udjelom od 12,8 posto, heterociklički spojevi samo s dušikovim heteroatomom (atomima) s udjelom od 9,2 posto i instrumenti i aparati namijenjeni uporabi u medicini, kirurgiji, zubarstvu ili veterini s udjelom od 5,5 posto.
 
U talijanskom izvozu na američko tržište prevladavaju lijekovi. Oni čine 9,4 posto izvoza Italije u SAD. Slijede imunološki proizvodi; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizama (osim kvasaca) s udjelom od 5,4 posto, osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba s udjelom od 5,2 posto, vino s udjelom od 3,0 posto i draguljarski proizvodi i njihovi dijelovi s udjelom od 2,0 posto.
 
Zanimljivo je primijetiti kako su najveći izvozni rast u razdoblju od 2005. do 2024. godine u SAD realizirale nove članice Europske unije, i to Poljska, Slovačka, Mađarska, Litva i Češka. U tom je razdoblju Poljska povećala plasman roba na tržište SAD-a za 10,8 posto, Slovačka za 8,7 posto, Mađarska i Litva za 7,4 posto te Češka za 6,8 posto.
 
Slika 3. Izvoz zemalja Europske unije u SAD u 2024. godini

 
Analizirajući tehnološki sastav izvoza razvidno je kako u strukturi plasmana Europske unije na tržište SAD-a prevladavaju srednjetehnološki i visokotehnološki proizvodi (slika 4.). Ovi su proizvodi kumulativno u 2024. godini činili 71,7 posto izvoza Europske unije u SAD. Također, usporedba tehnološkog sastava izvoza na američko tržište u 2024. godini u odnosu na 2005. otkriva značajniji pomak prema tehnološki sofisticiranijim proizvodima. Udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu Europske unije na američko tržište u razdoblju 2005. - 2024. godine povećan je s 26,2 na 37,0 posto.
 
Ovakva struktura izvoza na američko tržište, u kojoj dominiraju proizvodi srednje tehnološke razine i visokotehnološki proizvodi u odnosu na sirovine, neprerađene proizvode i proizvode niže razine tehnologije, mogla bi predstavljati veliki problem američkom gospodarstvu uslijed uvođenja carina. Naime, postavlja se pitanje može li američko gospodarstvo odgovoriti povećanom vlastitom proizvodnjom nakon uvođenja carina u svim ovim visokotehnološkim proizvodnim nišama, poput proizvodnje lijekova, imunoloških proizvoda, helikoptera, zrakoplova, svemirskih letjelica, osobnih automobila, instrumenata i aparata namijenjenih uporabi u medicini, kirurgiji, zubarstvu ili veterini i sl. Radi se o širokom spektru proizvoda koje bi nakon uvođenja carina valjalo nadomjestiti vlastitom proizvodnjom. Naravno, postoji uvijek alternativni scenarij, a to je nastavak uvoza svih tih proizvoda. No, oni će se sada na američkom tržištu pojavljivati po znatno višim cijenama. Ima tu i plasmana sirovina i neprerađenih proizvoda na američko tržište koji se koriste kao intermedijarna dobra za proizvodnju finalnih dobara u kompanijama u SAD-u. Ti proizvodi će također poskupjeti. Uvođenjem carina američko gospodarstvo bi se moglo suočiti s rastom cijena (inflacijom). Inflacija ruši relativne odnose cijena na tržištu, unosi dodatnu nesigurnost i neizvjesnost na tržište, povećava troškove proizvodnje i nepovoljno se odražava na ukupnu investicijsku klimu. Inflacijom se smanjuje realna novčana ponuda i rastu kamatne stope, što također nepovoljno djeluje na investicije, a upravo su investicije ključ razvoja svake ekonomije, pa tako i američke.
 
Slika 4. Tehnološki sastav trgovine Europske unije sa SAD-om u 2005. i 2024. godini

 
Vodeći izvozni proizvodi kumulativno svih zemalja Europske unije na tržište SAD-a u 2024. godini bili su imunološki proizvodi; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizama (osim kvasaca). Ova skupina proizvoda zauzima udio od 11,4 posto u ukupnom izvozu Europske unije na američko tržište (slika 5.). Slijede lijekovi s udjelom od 7,8 posto i osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba s udjelom od 7,5 posto.
 
Slika 5. Vodeći izvozni proizvodi Europske unije u SAD u 2024. godini

 
Analiza trenda pokazuje značajnije promjene u uvoznoj strukturi Europske unije iz SAD-a. Prvo, u razdoblju od 2005. do 2024. godine smanjio se udio visokotehnoloških proizvoda u uvozu Europske unije iz SAD-a, i to s 41,8 posto na 33,5 posto (slika 4.). Istovremeno, smanjio se i udio srednjetehnoloških proizvoda u uvoznoj strukturi s 34,7 posto na 27,8 posto.
 
Drugo, udio uvoza iz SAD-a u ukupnom uvozu Europske unije je u 2024. godini bio na razini 6,0 posto te se u posljednjih nekoliko godina uspijeva zadržati na toj razini prije svega zbog rasta uvoza energenata iz SAD-a. Naime, početak rasta uvoza energenata iz SAD-a koincidirao je s pojavom koronakrize, a svoju ekspanziju doživio je uslijed rusko-ukrajinskog rata. Tako je Europska unija u razdoblju od 2020. do 2024. godine povećala uvoz nafte i ulja dobivenih od bitumenskih minerala, sirovih iz SAD-a za 30,7 milijardi eura. Istovremeno, uvoz Europske unije naftnih plinova i ostalih plinovitih ugljikovodika iz SAD-a povećan je za 16,0 milijardi eura, a uvoz naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala, osim sirovih za 7,8 milijardi eura.  
 
Na koncu, uslijed snažnog gospodarskog i tehnološkog rasta azijskih ekonomija predvođenih Kinom te jačanjem konkurentnosti samih zemalja EU-a dolazi do postepenog istiskivanja američkih proizvoda s europskog kontinenta. To se najviše primjećuje kod telefonskih aparata, uključujući telefone za mobilne radiotelefonske mreže ili druge bežične mreže, strojeva za automatsku obradu podataka i njihovih jedinica; magnetnih i optičkih čitača, električnih akumulatora, uključujući njihove separatore, farmaceutskih proizvoda te osobnih automobila. 
 
Vodeći uvozni proizvodi Europske unije iz SAD-a u 2024. godini bili su nafta i ulja dobivena od bitumenskih minerala, sirova (slika 6.). Ova skupina proizvoda zauzima 11,3 posto ukupnog uvoza Europske unije iz SAD-a.
 
Slika 6. Vodeći uvozni proizvodi Europske unije iz SAD-a u 2024. godini

 
Promatrajući posljedice najavljenog uvođenja Trumpovih carina na izvoz Europske unije, mogu se očekivati različiti učinci među zemljama članicama. Svakako, najviše će biti pogođene one zemlje koje u svojim izvoznim strukturama imaju veliku orijentiranost na američko tržište. Na slici 7. prikazano je koliki je udio izvoza na tržište SAD-a u ukupnom izvozu pojedine zemlje Europske unije.
 
Zanimljivo je kako najveći udio na tržište SAD-a ima Irska, i to u iznosu od visokih 32,7 posto. Dodatna otegotna okolnost za Irsku je velika proizvodna koncentracija u plasmanu na tržište SAD-a. Naime, od ukupno 1.260 analiziranih proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, pet vodećih izvoznih proizvoda Irske na američko tržište zauzima udio od čak 76,0 posto u ukupnoj izvoznoj strukturi. Ovako velika izvozna koncentracija otežava disperziju rizika i preusmjeravanje trgovinskih tokova na druga izvozna tržišta. Ipak, ohrabrujuća činjenica je što se u irskom izvozu na američko tržište radi uglavnom o visokotehnološkim proizvodima, pri čemu dominiraju farmaceutski proizvodi. Za tim proizvodima je potražnja prilično neelastična, brzo su prilagodljivi zahtjevima tržišta, veoma su otporni na tržišne neizvjesnosti i rizike te je za njima potražnja na globalnom tržištu u kontinuiranom porastu.
 
Uvažavajući zastupljenost SAD-a u izvoznoj strukturi, nakon Irske, američkim carinama najviše bi izravno bila pogođena Italija. No, za razliku od Irske, proizvodne niše koje Italija usmjerava na tržište SAD-a relativno su dobro diversificirane u izvoznoj strukturi, što ublažava potencijalne rizike uvođenja američkih carina na talijanske proizvode. Vodeći izvozni proizvodi Italije na američko tržište su lijekovi. Pripadaju skupini proizvoda koje obilježava rast potražnje, velika otpornost na tržišne turbulencije kao i iznimna prilagodljivost zahtjevima tržišta, što uvelike olakšava preusmjeravanja na druga izvozna tržišta.
 
Slika 7. Zastupljenost izvoza na tržište SAD-a u ukupnom izvozu zemalja EU-a u 2024. godini

 
Gospodarski najsnažnija struktura Europske unije, Njemačka, poznata je po izvozu automobilske industrije na tržište SAD-a. Ta je industrija u 2024. godini zauzimala kumulativno 21,0 posto njemačkog izvoza na američko tržište. Za Njemačku je važno primijetiti da je u posljednjih 20-ak godina mijenjala strukturu izvoza na tržište SAD-a, i to prije svega u korist visokotehnoloških proizvoda poput izvoza letjelica, svemirskih letjelica, zrakoplova, a poglavito proizvoda farmaceutske industrije. Pojačana izvozna disperzija i orijentacija prema visokotehnološkim proizvodima svakako su dobrodošle u okolnostima uvođenja carina. Takva izvozna struktura pogoduje ublažavanju negativnih učinaka.
 
Najave Trumpovih carina svakako nisu poželjan scenarij za gospodarstva Europske unije i SAD-a. Prvotni pozitivni učinci punjenja američkog proračuna s naslova prihoda od carina postepeno bi iščezavali zbog očekivanih inflacijskih pritisaka, pada realne novčane ponude, rasta kamatnih stopa, pada američkih investicija, smanjenja gospodarske aktivnosti i ozbiljnog ugrožavanja konkurentnosti američkog gospodarstva. Zemlje Europske unije bi uvelike bile primorane na izgradnju i jačanje konkurentskih pozicija na alternativnim izvoznim tržištima. No, za to su potrebni vrijeme i dodatna ulaganja. Ne bi ni svjetska trgovina ostala pošteđena negativnih posljedica uvođenja američkih carina Europskoj uniji. Ono bi rezultiralo smanjivanjem svjetske trgovine i smanjivanjem potrošnje, što bi posljedično moglo izazvati globalnu recesiju. Negativni scenariji bi se svakako mogli izbjeći trgovinskim sporazumom i uspješnom gospodarskom suradnjom između Europske unije i SAD-a. Međutim, već sama najava uvođenja carina unosi neizvjesnost, nesigurnost i rizike na tržištima (Dent, 2025; Pisera i sur., 2025). Možda se najveći negativni učinak ogleda u smanjenju povjerenja. Ono se tako teško stječe, a lako gubi, naročito u ekonomiji.
 
 
Literatura
 
Buturac, G. (2025). Trgovinski rat carinama: tko su najveći gubitnici? Ekonomski institut, Zagreb. https://eizg.hr/trgovinski-rat-carinama-tko-su-najveci-gubitnici/7162
 
Dent, C. M. (2025). Trade risk society—Understanding trade policymaking in the 2020s. Social Sciences, 14(6), 338. https://doi.org/10.3390/socsci14060338
 
Pisera, S., Paltrinieri, A., Galletta, S. i Pichler, F. (2025). Trump’s tariffs: Unpacking the EU’s market reaction. Economics Letters, 252(2), 112380. https://doi.org/10.1016/j.econlet.2025.112380
 
 
* Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu samo su autorovi i ne odražavaju nužno stajališta Ekonomskog instituta, Zagreb.