Ocjena poreznih olakšica za poticanje projekata istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru


Naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta  
Trajanje projekta: veljača – svibanj 2011. 
Voditelj/ica projekta: dr. sc. Sandra Švaljek / dr. sc. Zoran Aralica


Sažetak: 
Porezna olakšica jedan je od popularnih instrumenata, koji se koristi za povećanje intenziteta aktivnosti istraživanja i razvoja u poduzećima. Iako su ekonomisti sumnjičavi prema učincima poreznih olakšica na istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru, zbog mogućeg efekta istiskivanja, brojne studije provedene u razvijenim zemljama pokazuju da su rezultati u većini slučajeva pozitivni. U 2008. godini, u Hrvatskoj je uvedena nova porezna olakšica, međutim, njeni učinci na aktivnosti istraživanja i razvoja do sada još nisu istraženi. Stoga je cilj projekta bio ocijeniti učinak porezne olakšice na istraživanje i razvoj poduzeća te analizirati je li uvođenje porezne olakšice imalo pozitivan utjecaj na odluke poduzeća da investiraju ili je utjecalo na visinu ulaganja u istraživanje i razvoj. Da bi se taj utjecaj pravilno ocijenio, analiza je vodila računa o sljedećim faktorima: prvo, porezna olakšica može istisnuti privatne investicije u istraživanje i razvoj. Stoga je važno osigurati da se samo aktivnost istraživanja i razvoja, koja se dogodila iznad one razine koja bi postojala da nije bilo porezne olakšice, može smatrati pozitivnim učinkom (načelo dodatne koristi). Drugo, važno je razdvojiti učinak porezne olakšice od drugih čimbenika koji također mogu imati utjecaj. Treće, podaci koje poduzeća prikazuju u anketi ne moraju nužno odgovarati stvarnim podacima, što znači da je važno uzeti u obzir obje vrste podataka. Četvrto, važno je voditi računa o vremenu potrebnom da svaka olakšica poluči efekte. Osim toga, zahtjev poduzeća i odobrenje službenih institucija ne događaju se istovremeno.Konačno, kada poduzeća traže poreznu olakšicu i koriste je, moguće je da su spremna investirati u istraživanje i razvoj bez obzira na postojanje olakšice, stoga je potrebno voditi računa o tim endogenim čimbenicima i pitanju samoizbora do one razine koju dopuštaju podaci.

 

Vrh