Ostale projektne suradnje

2. Prakse solidarnosti u uvjetima nesigurnosti: platformizacija i digitalni rad (DigSolidar)

Sažetak projekta: Digitalne platforme sudjeluju u kreiranju prekarnosti i nesigurnosti, te fragmentacije u području rada, što je posebno naglašeno u sektorima koji su izrazito oblikovani digitalnim okolišem ili komunikacijskim tehnologijama: platformski rad (gig work) i (freelance) medijski rad. Glavni cilj projekta je istražiti kako prekarni digitalni radnici doživljavaju utjecaj komunikacijskih tehnologija, kako percipiraju solidarnost i prakse solidarnosti, te postoji li mogućnost nadvladavanja njihove međusobne izolacije i fragmentacije kroz kreiranje praksi solidarnosti. Pri tome, glavni fokus istraživanja su prakse digitalnih radnika/ca usmjerene prema platformama ili digitalnom radu. Metodološki pristup se temelji na akcijskom istraživanju, koje kombinira istraživanje nekog društvenog problema i praktičnu akciju sa ciljem njihova poboljšanja. Inovativnost istraživanja očituje se u dvojnom fokusu komunikacijskih znanosti i politologije (posebno političke sociologije). Također, istraživanje se fokusira na fenomen koji je manje prisutan u literaturi. Literatura koja se bavi prekarnim radom u digitalnom okolišu većinom se bavi makro i mezo razinama (širom strukturom političke ekonomije), a manje mikro razinom (Salamon, 2023). Jedan od istraživačkih doprinosa ovog projekta je što će se baviti upravo mikro razinom, te s te razine razumjeti “vizije alternativnih budućnosti” (Salamon, 2023: 187) iz perspektive digitalnih radnika/ca. Budući da se istraživanje bavi dvama različitim sektorima, istraživanje bi moglo omogućiti šire generalizacije o razvijanju praksi solidarnosti u procesima digitalne platformizacije i datafikacije (Van Dijck, 2014; Van Dijck i dr., 2018). Istraživanje će doprinijeti istraživanju odnosa komunikacijskih procesa i demokracije kroz analizu razvijanja novih demokratskih praksi u platformskom, dataficiranom društvu.

Trajanje projekta: 1. listopada 2025. do 1. listopada 2029.
Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Dina Vozab (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu)​
Suradnica s EIZ-a: dr. sc. Ivana Rašić


Više informacija o projektu dostupno je ovdje.


3. Trendovi i izazovi e-uprave u cilju postizanja financijskog razvoja i zelene tranzicije

Sažetak projekta: U posljednjih nekoliko godina razvojem modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija transformirao se način života ljudi, a time i javne uprave. Brzina promjena na tržištu i potreba za digitalizacijom uvjetuje način funkcioniranja javne uprave kako u Republici Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama svijeta. Stoga, modernizacija i digitalizacija javne uprave, kao i pružanje brzih i pouzdanih javnih usluga preduvjeti su za kvalitetno poduzetničko okruženje, gospodarski rast te bolje životne uvjete građana. Uslijed ubrzane digitalizacije, broj korisnika usluga e-uprave postaje sve veći, što je dovelo do veće interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu, a time i financijskog razvoja. Posljedično to dovodi do društva u kojem je više zastupljena otvorenost, transparentnost i veća razina povjerenja u rad javnih uprava što ubrzava cjelokupan proces zelene tranzicije. Upotreba digitalnih tehnologija za povećanje produktivnosti i ekonomske učinkovitosti dovodi do zelene tranzicije koja vodi gospodarstvo prema neutralnim učincima na klimu i okoliš. Naročito je to vidljivo između razvijenih i nerazvijenih zemalja u svijetu. Stoga, kako bi se odgovorilo na izazove i trendove e-uprave u cilju ostvarenja financijskog razvoja i zelene tranzicije potrebno je napraviti dodatna istraživanja. Cilj ovog projekta je istražiti trendove i izazove e-uprave, kao i utjecaj na gospodarski rast, financijski razvoj, kvalitetu života u Republici Hrvatskoj te ostalim zemljama u cilju postizanja zelene tranzicije. Doprinos ovog istraživanja osim u teorijskom spoznajama, bazira se na diseminaciji novih empirijskih spoznaja o utjecaju i učinkovitosti e-uprave u cilju postizanja većeg gospodarskog rasta, financijskog razvoja  i podizanje razine kvalitete života, kao i preporukama usmjerenih prema donosiocima odluka za nova i praktičnija rješenja za ostvarivanje zelene tranzicije, slijedeći dobre prakse ostalih zemalja.

Trajanje projekta: listopad 2025. - listopad 2029.
Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Sabina Hodžić (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci) 
Suradnica s EIZ-a:  dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović ​

Više informacija o projektu dostupno je ovdje.


4. Usvajanje inovativnih tehnologija za ublažavanje klimatskih promjena u mliječnom govedarstvu 

Sažetak projekta: U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena i potrebe za održivijim pristupom u poljoprivrednoj proizvodnji, projekt istražuje spremnost poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj, na primjeru mliječnog govedarstva, na prihvaćanje pametnih, preciznih i digitalnih tehnologija. Cilj je identificirati ključne čimbenike koji utječu na odluku o usvajanju novih tehnologija, uz analizu razlika među proizvođačima koji ih već koriste i onima koji ih još ne primjenjuju. Korištenjem teorijskih modela TAM (Technology Acceptance Model) i TOE (Technology-Organization-Environment Framework), te metodom strukturnog modeliranja (SEM), istraživanje će omogućiti dubinsko razumijevanje motivacijskih, organizacijskih i tehnoloških aspekata prihvaćanja inovacija. Podaci će se prikupljati anketiranjem proizvođača mlijeka a uz podršku Hrvatske poljoprivredne komore, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dukata d.d. i Vindije d.d. te će se usporediti rezultati anketiranja po regijama i veličini farmi. Projekt uključuje i osnivanje pilot farme na pokušalištu Sljeme, koja će proizvođačima približiti mogućnosti primjene novih tehnologija na primjeru virtualnog pašnjaka. Ovo istraživanje ima za cilj doprinijeti oblikovanju politika i mjera podrške digitalnoj tranziciji u poljoprivredi.

Trajanje projekta: listopad 2025. - rujan 2029.
Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Vesna Očić (Agronomski fakultet)
Suradnik s EIZ-a: dr. sc. Bruno Škrinjarić​

Više informacija o projektu dostupno je ovdje.


5. Developing an artificial intelligence readiness framework for citizen-centred public governance 

Sažetak projekta: Misija projekta jest unaprijediti funkcioniranje javne uprave i ojačati hibridno javno upravljanje pružanjem okvira koji će javnoj upravi omogućiti mjerenje vlastite spremnosti za umjetnu inteligenciju (UI) te poduzimanje odgovarajućih koraka radi iskorištavanja potencijala koji UI nudi. Stoga će se razviti sveobuhvatan metodološki okvir utemeljen na kombiniranom istraživačkom pristupu (mixed-methods), koji će služiti kao cjelovita smjernica javnoj upravi za procjenu spremnosti na uvođenje tehnologija umjetne inteligencije. Konkretno, inovativni i sveobuhvatni okvir temeljit će se na izvornoj metodologiji postojećih okvira za procjenu UI/pametne/digitalne spremnosti te na teorijama usvajanja tehnologije - nadograđenima na model prilagođen umjetnoj inteligenciji i prošireni Leavittov dijamantni model - uz uvažavanje suvremenog preklapanja načela javnog upravljanja. Predloženi okvir bit će prilagođen specifičnostima slovenske javne uprave, obuhvaćajući dimenzije javnog upravljanja, dionika i okruženja, te razvijen u skladu s opsežnim skupom glavnih praksi javnog upravljanja (neo-veberijansko upravljanje, post-NPM, dobro upravljanje i hibridno javno upravljanje) i njihovim pripadajućim načelima. Zbog složenosti područja problema predviđen je interdisciplinarni pristup. Očekuje se niz značajnih istraživačkih rezultata koji će pridonijeti znanstvenom i praktičnom razvoju područja javne uprave.
Istraživački projekt razvit će sveobuhvatan interdisciplinarni metodološki okvir koji će omogućiti mjerenje spremnosti javne uprave kroz različite poddimenzije. Metodološki okvir temeljit će se na kvantitativnim (npr. zatvoreni upitnici, mikro-podaci i sl.) i kvalitativnim podacima (npr. polustrukturirani intervjui, fokus grupe) analiziranima primjenom više metoda (bibliometrijska analiza, rudarenje podataka, analiza sadržaja, stručne recenzije, dinamičke metode i dr.). Intenzivna primjena predloženog sveobuhvatnog okvira omogućit će javnoj upravi donošenje informiranijih i pouzdanijih odluka utemeljenih na podacima te, što je još važnije, stvaranje veće vrijednosti javne uprave za građane. Složena priroda tehnologija umjetne inteligencije bit će obuhvaćena interdisciplinarnim pristupom, čime će se omogućiti dosad neostvaren sustavan način mjerenja spremnosti za umjetnu inteligenciju u okviru javnog upravljanja usmjerenog na građane. Time će se postaviti važni temelji za daljnju modernizaciju javne uprave i za prilagodbu njezinih dionika izazovima aktualne digitalne transformacije.

Trajanje projekta: listopad 2023. - rujan 2026.
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Aleksander Aristovnik (Fakultet za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani)
Suradnik s EIZ-a: dr. sc. Zoran Aralica​

Više informacija o projektu dostupno je ovdje.

6. Development of an Efficient and Effective Public Administration System 

Sažetak projekta: Današnje promjenjivo društveno okruženje zahtijeva da se sustavi javne uprave neprestano razvijaju kako bi uspješno prepoznavali i provodili javne politike, strategije, mehanizme te pravne, financijske i informacijske temelje, kao i druge resurse potrebne za suočavanje sa složenostima suvremenih dimenzija poput višerazinskog javnog upravljanja, digitalizacije, migracija, nacionalizma i međudržavnih sukoba, okolišnih promjena i brojnih drugih izazova. Stoga ne iznenađuje da su reforme nacionalnih sustava javne uprave ključni prioritet Agende UN-a za održivi razvoj do 2030., post-EU 2020 strategije te nacionalnih strategija država članica EU-a. Sukladno tome, glavni cilj istraživačkog programa bit će razvoj sveobuhvatnog okvira za izgradnju modernog, učinkovitog i djelotvornog sustava javne uprave. Okvir će se temeljiti na postupnom unapređenju, s naglaskom na one razine, politike, dimenzije i područja slovenske i europske uprave koje se percipiraju kao slabije ili kao osnova za postizanje sinergijskih učinaka. To će se ostvariti kroz: 1) konkretne i provjerljive istraživačke ciljeve (uspostava teorijskog okvira; empirijska primjena koja obuhvaća slovenski, EU i globalni upravni prostor te ključne izazove javne uprave; detaljna validacija i optimizacija rezultata; izrada smjernica radi olakšavanja primjene istraživačkih nalaza u upravnoj praksi; osiguravanje širokog društvenog učinka putem brojnih publikacija, stručnih skupova i konferencija; osiguravanje implikacija za javne politike na temelju višerazinskog sustavnog pristupa i suradnje među dionicima), 2) skup sveobuhvatnih metodoloških pristupa (klasifikacija temeljena na interdisciplinarnom pristupu, potrebnom za cjelovite, učinkovite i djelotvorne okvire/modele reforme javne uprave: filozofski pristup, pravni pristup, povijesni pristup, znanstveni pristup, pristup studije slučaja, institucionalni i strukturni pristup, bihevioralni pristup, konsenzualni pristup) te 3) uključivanje svih društvenih podsustava i dionika na makrorazini (društvo), mezorazini (vlada) i mikrorazini (pojedina tijela javne uprave) upravljanja. Ključni sadržaj istraživanja stoga će biti usmjeren na pronalaženje okvira za učinkovit i djelotvoran sustav javne uprave, uključujući izradu stručnih smjernica za oblikovanje modernih modela javne uprave, evaluaciju rada te provedbu reformi odabranih segmenata šireg javnog sektora, kao i identifikaciju i prijedlog mjera te načina njihove provedbe radi stvaranja boljeg poslovnog okruženja koje zajednički oblikuju javna uprava i širi javni sektor, s ciljem unaprjeđenja međunarodne konkurentnosti Slovenije. Po izradi smjernica omogućit će se prijelaz na visoko učinkovit i uspješan model upravljanja kao pokretač opsežnih društvenih inovacija i održivog razvoja.

Trajanje projekta: siječanj 2019. - prosinac 2027.
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Aleksander Aristovnik (Fakultet za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani) 
Suradnik s EIZ-a: dr. sc. Zoran Aralica​

Više informacija o projektu dostupno je ovdje.


ZAVRŠENE: