Utječu li financijski poticaji liječnicima na propisivanje lijekova? (FISIP)


Naručitelj: Ekonomski institut, Zagreb
Trajanje projekta: 17. veljače 2017. – 30. rujna 2017. 
Voditelj projekta: Ivan Žilić
Suradnik: Alexander Ahammer 


Sažetak: 
U idealnom slučaju, liječnici su savršeni agenti. Postavljaju dijagnoze i propisuju tretmane na način na koji bi pacijenti to činili kada bi imali savršen informacijski skup i znanje. U stvarnosti međutim, uočavamo značajne razlike u pružanju zdravstvene zaštite koje se ne mogu objasniti različitim potrebama. Razumijevanje izvora ovih varijacija od ključne je važnosti za donošenje politika, budući da gubici blagostanja nastaju kada pacijent primi previše ili premalo skrbi. U ovom radu analizirat će se financijski poticaji kao izvori varijacije razine skrbi. U Austriji liječnici smiju propisivati lijekove u obliku ljekarne u ordinaciji, što ih čini poduzetnicima i agentima u isto vrijeme. Ljekarne u ordinacijama dopuštene su prvenstveno u svrhu osiguravanja neometanog pristupa lijekovima u područjima u kojima nema ljekarni. Međutim, ljekarne u ordinacijama omogućuju liječnicima zaradu od provizije na svaki propisani lijek. Ova specifičnost ponekad se naziva "siva zona medicine" jer liječnici mogu koristiti informacijsku prednost propisivajući lijekove koje zdravstveno stanje pacijenta zapravo ne zahtijeva, u svrhu podizanja vlastitih prihoda.   

Koristeći administrativne podatke iz Gornje Austrije provjeravamo mijenja li ljekarna u ordinaciji način propisivanja lijekova. Baza podataka obuhvaća svih 23 820 854 medicinskih ordinacija u Gornjoj Austriji. Za procjenu kauzalnog parametra koristimo novu identifikacijsku strategiju koja nam daje uzorak nasumce spojenih parova pacijent-liječnik. Točnije, ograničavamo uzorak na konzultacije vikendom i praznikom u kojima pacijent ne može birati kod kojeg će liječnika otići. Koristeći ovaj novi pristup koji rješava problem sortiranja pacijenta i liječnika, kao i model fiksnih učinaka, možemo procijeniti utjecaj ljekarna u ordinaciji na propisivanje lijekova. Rezultati našeg istraživanja pridonose oskudnoj literaturi o utjecaju financijskih poticaja na ponašanje liječnika, kao i aktualnoj javnoj raspravi o tome kako poboljšati učinkovitost zdravstvenih sustava, uz univerzalnu i kvalitetnu skrb.
 

Vrh