Reforma javne uprave u Hrvatskoj


Naručitelj: Zaklada Friedrich Ebert Stiftung (FES)
Trajanje projekta: ožujak – rujan 2011. 
Voditeljica projekta: dr. sc. Jelena Budak
Suradnici: dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović, dr.sc. Danijel Nestić


Sažetak: 
U veljači 2011. Friedrich Ebert Stiftung (FES) i Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) dogovorili su suradnju na reformi javne uprave, jednoj od trenutačno najaktualnijih tema u Hrvatskoj. Sustavna reforma javne uprave u Republici Hrvatskoj je nužnost. Članstvom u Europskoj uniji, rast će i zahtjevi koje se postavlja pred sve dijelove javnog sektora, što upućuje na kontinuiranu modernizaciju i usavršavanje kompetencija u svim njegovim segmentima. Javni sektor, kao i privatni, također mora jačati svoje kompetitivne prednosti, primjerice kako bi što uspješnije sudjelovao u kreiranju zajedničkih politika EU-a ili koristio sredstva dostupnih EU fondova. 

Studija „Deset tema o reformi javne uprave u Hrvatskoj“ nastala je kao radni materijal za stručnu raspravu o aktualnoj temi reforme javne uprave. Cilj je ove studije doprinijeti razvoju javne uprave koja će biti pouzdan i učinkovit servis građanima i poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Zaključne smjernice ostvarivanja tog cilja predstavljaju opće mjere politike čija je sustavna provedba temelj reforme javne uprave, a to su: 
 
  • ​Uvesti sustav ocjenjivanja i nagrađivanja temeljem učinkovitosti zaposlenih u javnom sektoru prema transparentnim i mjerljivim kriterijima. 
  • Provesti potpunu profesionalizaciju i depolitizaciju javnog sektora. 
  • Uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja i postizanja izvrsnosti zaposlenih u javnom sektoru, uz jasno određene kriterije i mogućnost napredovanja u karijeri. 
  • U strategiju razvoja ljudskih resursa u javnom sektoru ugraditi sustav parametara za praćenje učinkovitosti rada zaposlenih u ostvarivanju njihovih zadaća. Zadaće trebaju biti usklađene s ciljevima mjera politike i/ili djelatnosti pojedinih institucija i sektora. 
  • S posebnom pažnjom osmisliti mjere povećanja učinkovitosti u pružanju javnih usluga u suradnji s privatnim sektorom kako bi se model prilagodio postojećim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj. 
  • Uvesti sustav procjene učinaka donošenja zakona i politika s naglaskom na procjenu fiskalnih utjecaja, kako na središnjoj državnoj, tako i na lokalnoj razini. 
  • Ojačati dugoročno strateško i proračunsko planiranje u svim segmentima javnog sektora i koordinaciju aktivnosti među dionicima. 
  • Uz stručne predstavnike izvršne vlasti, tijela državne uprave, sindikate i druge neposredne dionike, u promišljanje i provedbu reformi uključiti i lokalnu zajednicu, akademsku zajednicu i nevladine udruge. Budući da su problemi izraženiji na lokalnoj razini, valja ustrajati na procesu funkcionalne i fiskalne decentralizacije uz jasnu podjelu nadležnosti između središnje države i lokalnih jedinica i izvora sredstava. 
  • Promovirati na razini političkih i društvenih elita, ali i u svakoj pojedinoj instituciji primjere dobre prakse podizanja kompetencija, učinkovitosti, motivacije i integriteta zaposlenika javnog sektora. 

Postojeći napori u unapređenju rada javne uprave dobra su osnova za provedbu dubinskih reformskih mjera. U tom kontekstu, ova je studija doprinos struke donošenju dugoročnih odluka i ostvarivanju konsenzusa za njihovu provedbu.
 

Vrh